Skip to main content

Kupovina pšenice ispod žita

Ekonomija 27. јун 2011.
3 min čitanja

Iako je krenulo trgovanje na Berzi novim rodom, niko od otkuljivača zvanično još nije izneo svoj predlog otkupne cene koja će važiti za paore. Niko čak nije ponudio ni varijantu da se na početku otkupa dogovori jedna cena pa da se tokom leta ona koriguje u zavisnosti od kretanja na domaćem i međunarodnom tržištu. Priče otkupljivača o tome da sada nije moguće odrediti otkupnu cenu nisu ništa drugo nego već viđena predstava koju igraju žitarski trgovci, a kojoj je cilj da se prvo kupi vreme pa tek onda žito. Rod u Argentini, kiša u Poljskoj i suša u Australiji u sadašnjim okolnostima nemaju nikakve veze s cenama naše pšenice i ništa od toga otkupljivače ne sprečava da izađu s cenama. Niko ne traži da oni sada ponude paorima 26 dinara, koliko hlebno žita trenutno košta na Produktnoj berzi, ali ne sme se dozvoliti ni lanjski bezobrazluk kada su i država i trgovci pokušali da odigraju prljavu igru s paorima, pri čemu su otkupljivači pokušali za desetak dinara, a država za 12 da kupe pšenicu koja je posle pola godine koštala i više od 30 dinara. Dakle, seljaci ne traže sadašnju cenu na berzi već četvrtinu manje od toga, to jest 20 dinara. Neki veliki igrači tvrde da je i to nerealno i previše, ali opet ne kažu koliko su spremni da plate. Kada se podvuče crta, glavni problem je u stvari to što se u startu pokazuje da ne postoji dobra namera trgovaca. Ćuti se jer u ovoj državi postoji na desetine hiljada siromašnih paora koji pšenicu moraju da prodaju odmah, i to po ceni koja im se ponudi, jer jednostavno nemaju izbora. Pare od pšenice su za mnoge prvi novci koji ulaze u kuću i upravo tu okolnost trgovci u Srbiji koriste već godinama. U prvom naletu žito se kupuje od sirotinje i od onih koji su u dugovima i moraju da vraćaju kredite, a kako vreme odmiče, na red dolaze oni poljoprivrednici koji mogu malo da se pogađaju i da sačekaju bolju cenu i, naravno, koji imaju gde žito da lageruju. Sistem javnih skladišta u Srbiji se polako razvija, ali to još nije dovoljno. Takođe, država je usvojila subvencije za skladištenje, ali bi bilo bolje da je platila sve, a ne polovinu cene lagerovanja. No, bolje i to nego da je paore skroz prepustila trgovini. Vojvođanski paori iz nekoliko udruženja su i juče za „Dnevnik” potvrdili da bi minimalna cena pšenice novog roda trebalo da bude 20 dinara i da bi sve ispod toga bilo razočaravajuće. Direktor „Žita Srbije” Vukosav Saković smatra da, „bez obzira na naše želje i želje ratara da dobiju visoku cenu pšenice od 20 i više dinara u samoj žetvi, malo je verovatno da će im se ta očekivanja ispuniti”. – Realno, možemo očekivati da u žetvi bude formirana cena pšenice od 17 do 18 dinara kilogram, bez PDV-a, što je za neke malo, a za one koji budu kupovali mnogo – rekao je Saković. – Ukoliko neko ratarima ponudi 18 ili više dinara neka prodaju odmah, a ispod toga neka razmisle. Ono što se za sada sa sigurnošću zna je da se očekuje rod pšenice od oko 1,8 milion tona, uz prelazne zalihe od oko 300.000 tona. U prevodu, to znači da ćemo sigurno imati dovoljno za domaće potrebe, a moći će i da se izveze oko pola miliona tona.

Ispipavanje pulsa

Trgovina novom pšenicom je startovala je na novosadskoj Produktnoj berzi i to pre same žetve . Cena (ni)je u skladu sa očekivanjima. Naime, prvi ugovori su realizovani po ceni od 17,28 din/kg (16,00 bez PDV). Kao po pravilu na ovom tržištu iznenađenjima nikad kraja. Pred sam početak žetve, međunarodna tržišta su vrlo osetljivo odreagovala na činjenicu da su procene roda u zapadnoj Evropi i SAD korigovane u korist većih prinosa, pa su cene u osetnom padu. Uz okolnost da se upravo onim proizvođačima kojima su likvidna finansijska sredstva preko potrebna veoma žuri da prodaju svoj rod, onda je i navedena cena logičan rasplet ovakvog spleta tržišnih okolnosti. Pomenimo da je ovo cena za oko 50% veća od one kako je pšenica startovala u prošloj godini. Genaralna konstatacija o dobrim cenovnim perspektivama pšenice tokom cele naredne ekonomske godine i dalje je aktuelna iz prostog razloga što su oni osnovni fundamentalni tržišni faktori na tržištu pšenice dovoljno stabilni da pšenicu i u narednom periodu održe na relativno visokom nivou.

(Dnevnik)