Skip to main content

Krivokapićeva i Abazovićeva vlada koristile političko zapošljavanje kao resurs za uticaj na ishode izbora

Jugoslavija 21. мар 2023.
4 min čitanja

Stranke nove vladajuće većine borile se oko postavljanja svojih pristalica u organizacijama kako bi stekle strukturnu prednost nad opozicijom na budućim izborima

Ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa, kršenje slobode izražavanja, korupcija u vladi, rodno nasilje i nasilje nad LBGTQ osobama kao i političko zapošljavanje, neki su od osnovnih problema u Crnoj Gori – navodi se u godišnjem izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svijetu.

Nekažnjivost je, kako navodi Stejt department, i dalje problem, a ,,vlada nije uložila mnogo napora da identifikuje, istraži, krivično goni ili kazni zvaničnike koji su kršili ljudska prava“, prenio je Glas Amerike (VOA).

Kada je riječ o izbornom procesu i političkom učešću u Crnoj Gori, u izvještaju Stejt departmenta se ocjenjuje da se, uprkos protestima opozicije, izbori generalno smatraju slobodnim i fer. Pominje se primjer parlamentarnih izbora 2020. godine koje je, kako se podsjeća u izvještaju, misija ODIHR-a ocijenila generalno transparentnim i efikasnim, ali je takođe istakla da je vladajuća partija imala nepropisnu prednost zloupotrebom državnih resursa i dominantnim medijskim prisustvom, što je podrilo kvalitet informacija dostupnih biračima.

Ocjenjuje se da su izbori bili kompetitivni i da su održani u veoma polarizovanoj atmosferi zbog pitanja religije i nacionalnog identiteta.

Stejt department takođe navodi primjer predsjedničkih izbora 2018. godine za koje su posmatrači naveli da su bili mirni, sa manjim nepravilnostima koje nijesu uticale na ishod.

Nastavak loše tradicije

U izvještaju, čije je izvode objavio Glas Amerike, ističe se da je postojala sloboda formiranja i djelovanja političkih stranaka, ali da su vlade premijera Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića ,,nastavile prethodnu tradiciju upotrebe državne administracije i državnih kompanija za političko zapošljavanje“.

– Prema nevladinim organizacijama, politički lideri nastavili su da posmatraju zapošljavanje u državnim kompanijama i centralnim i lokalnim vladinim agencijama kao značajni resurs koji bi se mogao iskoristiti za buduće lokalne i nacionalne izbore. Analitičari vjeruju da su se stranke nove vladajuće većine borile oko postavljanja svojih pristalica u tim organizacijama kako bi stekle strukturnu prednost nad opozicijom na budućim izborima – ističe se u izvještaju Stejt departmenta.

Kao značajne probleme kada je riječ o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, Stejt department u svom izvještaju između ostalog navodi kredibilne izvještaje o mučenju za koje su odgovorni vladini agenti.

-Bilo je izvještaja u kojima se navodi da je policija mučila osumnjičene i da je bilo prebijanja u zatvorima i pritvornim centrima širom zemlje. Vlada je krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali su sudski procesi odlagani. Nevladine organizacije navode da je na dužnosti i dalje nekoliko policajaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile – navodi se u izvještaju i dodaje da je nekažnjivost i dalje problem, naročito među policajcima i zatvorskim zvaničnicima.

I dalje politizacija u pravosuđu

Stejt department ocjenjuje i da postoje ozbiljni problemi sa nezavisnošću pravosuđa, uprkos tome što je to garantovano i Ustavom i zakonima. Ističe se da Vlada nije poštovala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da su neke nevladine i međunarodne organizacije i pravni eksperti istakli da su politički pritisak, korupcija i nepotizam uticali na tužioce i sudije.

Proces imenovanja sudija i tužilaca i dalje je donekle ispolitizovan, iako je Ustavom i zakonima predviđeno da Tužilački savjet bira tužioce, a Sudski sudije… Stalna odlaganja u popunjavanju ključnih sudskih položaja, uključujući onih u Vrhovnom sudu, ometali su sudsku efikasnost – naglašava se u izvještaju.

Korupcija je, prema mišljenju Stejt departmenta, i dalje značajan problem u Crnoj Gori. Podsjeća se da je bilo brojnih medijskih i izvještaja nevladinih organizacija da su i prethodna i aktuelna vlada nastavile korupciju po starom šablonu.

– Korupciju u praksi zapošljavanja zasnovanoj na ličnim odnosima ili političkoj pripadnosti javnost je smatrala endemskom u vladi i drugdje u javnom sektoru na lokalnom i nacionalnom nivou, naročito u oblastima zdravstvene zaštite, visokog obrazovanja, u pravosuđu, carinama, političkim strankama, policiji, oružanim snagama, urbanom planiranju i građevinarstvu – naglašava Stejt department u svom redovnom izvještaju.

Rastući trend govora mržnje podriva slobodu izražavanja

Stejt department ocjenjuje da slobodu izražavanja podrivaju rastući trend govora mržnje, verbalne prijetnje i vrijeđanje novinara i građanskih aktivista, te neriješeni napadi na novinare.

U medijima, kako je ocijenjeno, izražavan je niz različitih političkih i društvenih stavova, uključujući i kritike na račun vlade, a podsjeća se da su medijski regulatori intervenisali nekoliko puta tokom 2022. godine da bi suzbili reemitovanje programa nekih medija iz Srbije, te ruskih državnih medija.

Stejt department navodi da nije bilo izvještaja da je vlada koristila nasilje protiv medija, ali da vladini zvaničnici jesu osuđivali medije koji su kritikovali vladu. Ističe se i da su neriješeni napadi iz prethodnih godina doprinosili atmosferi zastrašivanja medija, te da se novinari i dalje suočavaju sa zastrašivanjem, prijetnjama nasiljem i napadima nepoznatih pojedinaca zbog svog izvještavanja, uključujući o korupciji i krijumčarenju.

Naveden je, između ostalih, i primjer da je urednica M portala Danica Nikolić primila prijeteće poruke, „da će visiti s bandere“, zbog čega je Osnovno državno tužilaštvo 11. septembra pokrenulo istragu. Slične prijetnje upućene su i drugim novinarima, građanskim aktivistima i političarima. Portal M je ranije optužio premijera Dritana Abazovića za stvaranje neprijateljskog medijskog okruženja svojim izjavama od 20. avgusta i 5. septembra u kojima se navodi povezanost Portala s nekoliko drugih medijskih kuća (Pobjeda, Gradska TV, CdM, Analitika i Antena M) i kriminalaca. Gradska TV je 11. septembra pozvala policiju da procijeni sigurnost svojih novinara i menadžmenta, tvrdeći da ih Abazovićeve izjave izlažu pojačanim prijetnjama putem društvenih mreža i u javnosti. Kao odgovor, premijerova politička stranka, Ura, optužila je Gradsku TV 12. septembra za „širenje mržnje i netolerancije“.

U izvještaju se navodi da su se nezavisni i proopozicioni mediji izjasnili o nepoštenom tretmanu i ekonomskom pritisku vladinih ministarstava i agencija. Niske plate i politički pritisci doprinijeli su autocenzuri, jedna je od ocjena Stejt departmenta.

Novinari su se i dalje suočavali sa zastrašivanjem, piše u izvještaju i navodi se primjer kada je policija uhapsila Elvisa Palavrtića iz Plava pod optužbom da je verbalno napao novinarku lista Vijesti Jadranku Ćetković i spriječio je da ga fotografiše. Nevladina oranizacija Centar za građansko obrazovanje požalila se da su verbalni i fizički napadi na novinare postali česta pojava u zemlji.

Institut za medije Crne Gore je saopštio, navodi Stejt department, da se u prvih 10 mjeseci 2022. godine dogodilo 19 napada na novinare, a u 2021. godini 28. Prema podacima Sindikata medija, broj napada i prijetnji novinara ukupno je 70 u posljednje tri godine, a većina prijetnji dogodila se na društvenim mrežama ili dok su novinari pratili politička okupljanja i proteste.

(Pobjeda, Foto: Antena M)