U Memorijalnom centru Potočari u subotu prije podne (11. jula) održava se komemoracija žrtvama genocida u Srebrenici, uz mjere zaštite zbog pandemije korona virusa.
„Nije bilo genocida, kažu vlasti ovoga entiteta, i ista ta vlast negira postojanje 8.372 oca, majke, brata, muža i sestre“, rekao je Hamdija Fejzić“, predsjednik Organizacijskog odbora i zamjenik načelnika Opštine Srebrenica Fejzić na početku komemoracije.
On je podsjetio da se u školama u Republici Srpskoj ne uči o historijskim događajima koji su doveli do genocida u Srebrenici, te naveo kako je Srebrenica danas mrlja u historiji Ujedinjenih naroda.
„Srebrenica je više od 8.372 ponovljene istine“, poručio je Fejzić.
On je naveo da Srebreničani traže i zahtijevaju zabranu negiranja genocida. Kako je rekao, oni traže od visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da nametne taj zakon.
„Pitam se je li previše tražiti da ubijene ne ubijaju dva puta“, rekao je Fejzić.
Komemoracija se odvija u dvije prostorije, uz video link i sa čitanjem pisanih, te puštanjem snimljenih video poruka međunarodnih i domaćih zvaničnika koji nisu mogli doći u Potočare.
Dvije grupe od po 50 ljudi, koje prisustvuju komemoraciji su fizički odvojene u dvije hale, bivše Fabrike akumulatora u Potočarima. Na tom mjestu je tokom rata bila baza Ujedinjenih naroda, danas je to dio kompleksa Memorijalnog centra.
U Memorijalnom centru Potočari kraj Srebrenice, gdje se održava komemoracija, biće ukopano devet žrtava. Porodice ubijenih i ove godine ukopavaju nekompletna tijela svojih najbližih, pronađena u masovnim grobnicama.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana je Salko Ibišević. Kada je ubijen imao je 23 godine, a dijelovi njegovog tijela pronađeni su 2011. godine u masovnoj grobnici u Liplju u blizini Zvornika. Porodica je od tada bezuspješno pokušavala da pronađe ostatak Salkinog tijela.
„Od tada do danas njegovo tijelo je bilo u Komemorativnom centru u Tuzli. Supruga i ja smo odlučili da ukopamo nekompletno tijelo, da znam gdje da dođem“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) otac Ahmo Ibišević, koji traga za tijelom još jednog, mlađeg sina.
Vjerski obred koji će predvoditi reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein efendija Kavazović počinje u 12 sati i 15 minuta. Dženazi i ukopu prisustvovaće članovi porodice, prijatelji i drugi koji žele odati počast žrtvama. Predviđeno je da grupe ljudi budu raspoređene na propisanim udaljenostima na prostoru Memorijalnog kompleksa u Potočarima.
„Mi ćemo ove godine uraditi sve što možemo i poduzećemo sve potrebne mjere da zaštitimo javno zdravlje, mislim da u ovom trenutku ne postoji ništa važnije od toga. Sve što bude rađeno ovdje biti će u skladu sa važećim epidemiološkim mjerama”, kazao je za RSE direktor Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić.
„Sa pijetetom se sjećamo onih koji su izgubili živote prije 25 godina: žrtava genocida u Srebrenici. U čast sjećanja na njih, dijelimo odgovornost za promociju pomirenja, poštovanja i tolerancije. Zajedno moramo osigurati da se tragedija poput Srebrenice nikada ne ponovi“, saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH na 25. godišnjicu genocida.
Kolona sa posmrtnim ostacima devet žrtava genocida u Srebrenici iz jula 1995. godine, stigla je u Potočare u četvrtak 9. jula.
U Potočare su dan kasnije stigli i učesnici tradicionalnog Marša mira, manifestacije koja je godinama unazad uvod u obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici i u kojoj je ranijih godina učestvovalo hiljade građana iz Bosne i Hercegovine, ali i iz cijelog svijeta.
Ove godne zbog pandemije korona virusa Marš mira ograničen je na oko stotinu učesnika. Oni su prethodna četiri dana prošli putem kojim su u julu 1995. godine hiljade muškaraca i dječaka pokušavale da se probiju do teritorije pod kontrolom Armije Bosne i Hercegovine. Hiljade njih na tom putu ubijeno je od granatiranja Vojske Republike Srpske ili su zarobljeni, a potom pogubljeni i zakopani u masovne grobnice u okolini Srebrenice.
Do danas su u Srebrenici i okolnim opštinama ekshumirane 94 masovne grobnice, a posmrtni ostaci više od 6.900 žrtava pozitivno su identificirani.
U Potočare su 10. jula stigli i biciklisti, ultramaratonci i učesnici Moto maratona, također u mnogo manjem broju nego prethodnih godina.
Najstariji među žrtvama koje će biti ukopane je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. I njegovo tijelo pronađeno je nekompletno u masovnoj grobnici 1999. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Potočari ove godine bit će ukopani:
Sead (Huso) Hasanović, rođen 1971. u Krivačama kod Han Pijeska
Alija (Bekto) Suljić, rođen 1969. u Poznanovićima, Srebrenica
Hasan (Alija) Pezić, rođen 1925. u mjestu Pustoše
Hasib (Šaban) Hasanović, rođen 1970. u Slatini kod Srebrenice
Zuhdija (Suljo) Avdagić, rođen 1947. godine u Novoj Kasabi
Bajro ( Ramo) Salihović, rođen 1943. u Voljavici kod Bratunca
Ibrahim (Hamid) Zukanović, rođen 1941. u Sasama kod Srebrenice
Salko (Ahmo) Ibišević, rođen 1972. godine u Ljuboviji.
Kemal (Husein) Musić 1968. rođen u Glogovoj.
Sedam porodica koje su ranije dale saglasnost za ukop posmrtnih ostataka svojih najmilijih, tu saglasnost su povukle, jer zbog pandemije mnogi od njih ne mogu prisustvovati dženazi i ukopu u Potočarima.
U Memorijalnom centru Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci 6. 610 pronađenih i identifikovanih žrtava genocida. Još se traga za više od hiljadu nestalih.
Prva presuda za genocid u Srebrenici pred Haškim tribunalom je izrečena 2001. godine generalu Vojske Republike Srpske (VRS) Radislavu Krstiću koji je osuđen na 46 godina zatvora. Kazna je kasnije smanjena na 35 godina zatvora.
Ratni komandant VRS Ratko Mladić u prvostepenoj presudi osuđen je 2017. godine na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida i zločina protiv čovječnosti.
Žalbeno vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove, kao pravni nasljednik Tribunala u Hagu, 2019. godine izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) i vrhovnom komandantu VRS Radovanu Karadžiću.
Na doživotne kazne zatvora zbog genocida nad Bošnjacima u Srebrenici osuđene su i bivše starješine VRS potpukovnik Vujadin Popović i pukovnik Ljubiša Beara te Zdravko Tolimir, pomoćnik komandanta za obavještajno bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS.
Munira Subašić: Nećemo prestati proganjati one koji su počinili genocid
Predsednica Udruženja „Majke Srebrenice i Žepe“ Munira Subašić je na današnjoj komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici poručila onima koji su počinili genocid da će uvek biti proganjani.
„Mi ćemo vas proganjati i nikad nećemo posustati, uvek će biti neko ko će vas ganjati. To je naše pravo i obaveza. Dobro zapamtite – ne postoji mesto gđe se možete sakriti, a da vas mi ne možemo pronaći“, istakla je Subašić.
Ona je poslala poruku i onima koji negiraju genocid, navodeći da nikada neće uspeti u svojoj nameri, jer se majke Srebrenice „nikada neće umoriti“.
Subašić je pozvala Savet za primenu mira u BiH (PIC) da donese Zakon o negiranju genocida u BiH.
„Time ćete poraziti ratne huškače i zaštiti nasleđe koje ste nam ostavili, a to je Dejton. Zar ćete dozvoliti da na svaki naš pokušaj da donesemo zakon, Rusija stavlja veto kao što je UN-u“, navela je ona.
Poslala je i poruku političarima u BiH i regiji.
„Gradite mir, gradite poštovanje i poverenje, budite primer, mi ćemo vas podržati. Bez istine i pravde nema mira“, naglasila je Subašić.
Pozvala je Srbiju da izruči osobe optužene za ratne zločine, koji se, kako je navela, kriju tamo, a sumnjiče se za činjenje genocida.
„Samo tako će se opravdati da nisu projektovali i planirali genocid i rat u BiH. Pozivamo Vučića koji je najodgovorniji, jer daje utočište zločincima u Srbiji, štaviše, nagrađuje ih“, kazala je Subašić.
Pozvala je i pravosuđe u BiH da nastavi tamo gde je stao Haški tribunal.
Incko: Virus ne može sprečiti okupljanje plemenitih ljudi, da se sećaju i mole za žrtve
Virus ne može sprečiti okupljanje plemenitih srca da se danas sećaju i mole za žrtve, rekao je visoki predstavnik Valentin Incko u današnjem obraćanju javnosti povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici.
„Danas na večni počinak ispraćamo devetero ljudi, a mnogo je onih čija tela nikad nisu pronađena“, naveo je Incko.
Visoki predstavnik je zamolio sve one koji imaju informacije koje bi mogle pomoći u pronalasku ostalih žrtava, da se obrate institucijama i pomognu im u potrazi.
„Dati ime studentskom domu po ratnom zločincu je neljudski, a ujedno je i izrugivanje pravim ljudskim vrednostima“, ocenio je Incko, aludirajući na to što je studentski dom na Palama nazvan po haškom osuđeniku Radovanu Karadžiću.
On je pozvao nadležne institucije da promene naziv tog studentskog doma u ime budućnosti i novih generacija.
Visoki predstavnik je dalje rekao da su u prenošenju istine o Srebrenici najviše učinile „herojske majke Srebrenice“.
„One zaslužuju naše divljenje i našu podršku. Jedna od njih je bila pokojna Hatidža Mehmedović, koja je svoje blago, kako je nazvala svoju porodicu, pokopala u Potočarima. Znala bi reći: ‘Samo da kažu da im je žao što su to učinili ili, bar, da im vidim na licu, u oku, da se kaju. Mom srcu bi bilo lakše'“, kazao je Incko.
Samo pet godina nakon što je sahranila svog sina, Hatidža je javno pozvala sve one koji su učestovali u izvršavanju genocida u Srebrenici da, ako imaju potrebu, posete mezarje u Potočarima i zatraže oprost.
„Želim da ovaj svojevrsni Hatidžin testament bude planetarno prepoznat kao što je i sama Srebrenica. Oprostom pobeđuje čovječanstvo, pobeđuje ljudskost“, zaključio je visoki predstavnik u BiH.
Za genocid, zločine protiv čovečnosti i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine, Haški tribunal, Sud BiH, kao i sudovi u Srbiji i Hrvatskoj do sada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora i izrekli četiri doživotne kazne.
(Beta)
STUPS: Influenser