Skip to main content

Ko je Diljana Gajtandžijeva: Razotkrivena od Kine do Engleske kao spin doktorka Kremlja

Izdvajamo 01. авг 2022.
5 min čitanja

Desetine hiljada pratilaca, stotine deljenja, citiranje u medijima regiona – rezultat su rada Diljane Gajtandžijeve (Dilyana Gaytandzhieva), zvanično bugarske novinarke  i njenog portala Arms Watch, a ustvari spin doktorke Kremlja.

Gajtandžijeva je u svom “novinarstvu” posebno fokusirana na vojna pitanja, bezbednost i rat u Ukrajini. Publika je pamti i po lansiranim aferama koje se dovode u vezu sa srpskim oružjem, koje su joj obezbedile značajan prostor u medijima u Srbiji, uključujući i one antirežimske.

Međutim, na njen rad ranije su upozorili i novinari koji se bave proverom činjenica, ali i demokratske institucije.

Upozorenja SAD

Američka ambasada u Kini je 4. maja 2022. objavila upozorenje o naporima Kine da prenosi i širi glas Kremlja o Ukrajini. Kako se navodi u saopštenju kineski vladini zvaničnici, državni i partijski mediji iz Kine rutinski pojačavaju propagandu Kremlja, teorije zavere i dezinformacije.

„Ovo pojačanje racionalizuje neopravdani i ničim izazvani rat predsednika Putina protiv Ukrajine, dok podriva poverenje u Sjedinjene Države i druge zemlje, demokratske institucije i nezavisne medije“, upozorila je ambasada.

Kao jedan od primera ambasada je navela teško uveličavanje poruka Kremlja o navodima da SAD sponzorišu biolaboratorije u Ukrajini.

Kako se navodi, 8. marta portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Džao Liđijan (Zhao Lijian) počeo je da pojačava ruske dezinformacije da su Sjedinjene Države sponzorisale biološko oružje.

Navodi su razotkriveni kao dezinformacije, o čemu je pisao BBC.  

Međutim, kako se navodi u saopštenju ambasade SAD ove navode je „progurala“ upravo Diljana Gatandžijeva, za koju se navodi da je česta saradnica prokremaljskih medija South Front i News Front, koji su na crnoj listi SAD.

„Ove izmišljene optužbe se zasnivaju na godinama prethodnih oportunističkih poruka i Rusije i NR Kine. Prema istraživačkom partneru GEC (Global Engagement Center), pojačavanje dezinformacija u vezi sa američkim laboratorijama za biološko oružje u Ukrajini na kraju je postalo jedna od najvećih kampanja dezinformacija u NR Kini od 2018, sa porukama koje su ciljale publiku na više jezika i regiona širom sveta“, upozorila je ambasada.

Biolaboratorije Gajtandžijeve

Upravo su tekstovi Gajtandžijeve o navodnim biolaboratorijama, objavljeni na ruskom sankcionisanom portalu South Front, naveli gruzijske novinare, koji čine mrežu od 100 fektčekera iz više od 70 zemalja širom sveta, da provere i novinarku Gajtandžijevu.

Sam portal South Front, kako se navodi, administrira se iz Rusije i registrovan je na ruskom domenu. Često objavljuje teorije zavere o vojnim pitanjima i obaveštajnim podacima.

Pre avgusta 2017, kako navode novinari, Gajtandžijeva je radila za bugarski list Trud, gde je 4. jula 2017. objavila članak o tome da se bugarsko ministarstvo spoljnih poslova navodno dopisuje sa ambasadom Azerbejdžana u Bugarskoj o snabdevanju oružjem terorista u Siriji diplomatskim letovima.

Ona je takođe tvrdila da su u proces uključene i SAD, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska i druge zemlje.

Tekst Gajtandžijeve, dodaje se, preneli su bugarski štampani mediji, od kojih 80 odsto kontroliše proruski oligarh i poslanik u bugarskom parlamentu Deljan Peevski (Delyan Peevski).

„Prema pisanju bugarskih medija, kompanije povezane sa Deljanom Peevskim bile su uključene u izgradnju Južnog toka, projekta gasovoda za transport prirodnog gasa Ruske Federacije u Evropu preko Bugarske, što je zapravo predstavljalo alternativu predlogu Zapada za gasovod, nazvan Nabuko. Nabuko bi smanjio zavisnost Evrope od ruskog gasa“, objašnjava se u tekstu.

Dalje, kako su naveli gruzijski novinari, pre nego što je radila za novine Trud, Gajtandžijeva je radila za četvrti najgledaniji bugarski televizijski kanal TV7, koji je kontrolisao Cvetan Vasilev, glavni akcionar Korporativne komercijalne banke.

Vasilev, koga inače traže vlasti u Bugarskoj, utočište je našao u Srbiji. Protiv njega se ovde vodi postupak za ekstradiciju, a on je zatražio azil u Srbiji.

U tekstu se navodi da je 2013. godine, 9,9 odsto akcija Korporativne komercijalne banke kupila najveća ruska banka VTB.

Bugarska je 2016. godine podnela tužbu od 1,3 milijarde dolara protiv Cvetana Vasileva, optužujući ga da je koristio bankarska sredstva za sticanje imovine, što je dovelo do krize likvidnosti u banci.

TV7 je 2015. godine preuzela kompanija Louvrier Investment Company, kojom upravlja Pjer Luvrije (Pierre Louvrier).

Njega novinari dovode u vezu sa ruskim oligarhom Konstantinom Malofejevim koji je sankcionisan od strane Evropske unije zbog njegove „finansijske podrške separatistima“ u istočnoj Ukrajini. Istovremeno, Malofejev je vlasnik konzervativnog TV kanala u Rusiji, Carigrad TV, čiji je Aleksandr Dugin bio glavni urednik 2015-2016.

Nagrade ruskih udruženja

U februaru 2022, samo nekoliko dana pre ruske invazije na Ukrajinu, internetom se pronela vest da je Gajtandžijeva dobila nagradu Ekspertskog kongresa otvorene Evrope (Open Europe Expert Congress).

„Vodila sam mnoge bitke da pronađem informacije i podignem svest o tome šta se dešava u svetu. I oduševljena sam što stručna zajednica ceni moje napore“, rekla je u svojoj reakciji Gajtandžijeva.

Publika je pamti i po lansiranim aferama koje se dovode u vezu sa srpskim oružjem

Među novinarskim uspesima dobitnice nabraja se i izveštavanje o biolaboratorijama.

Međutim, na sajtu Ekspertskog kongresa otvorene Evrope ne navodi se vest o nagradi Gajtandžijevoj. Zapravo, sem šturog objašnjenja da je Ekspertski kongres otvorene Evrope „zajednica građanskih aktivista, političara, diplomata i akademika iz Evropske unije i šire“, još par rečenica i zastave EU koja se vijori u pozadini – ne navodi se ništa.

Ipak, analizom sajta vidi se da je on registrovan u oktobru 2021, četiri meseca pre nagrađivanja Gajtandžijeve.

Ono što se takođe vidi jeste da je sajt registrovan iz Rusije.

Saopštenje o dodeli priznanja potpisuje Ruslan Pankratov, proruski letonski političar i lider evroskeptične stranke RĪCĪBAS. 

Sam Pankratov u svojim poslednjim objavama na Fejsbuku objavljuje fotografije iz Moskve.

Zloupotreba UN rame uz rame sa Rusijom

Gajtandžijeva je 6. aprila učestvovala i na događaju koji je organizovala Rusija pod nazivom „Pretnje međunarodnom miru i bezbednosti koje proizlaze iz vojno-bioloških aktivnosti u regionima širom sveta“.

Uvodnu i završnu reč dao je stalni predstavnik Rusije pri Ujedinjenim nacijama, Vasilij Nebenzia (Vasily Nebenzya). Pored Gajtandžijeve, koja je predstavljena kao bugarska istraživačka novinarka, učesnik je bio i Arkadij Mamontov, ruski TV novinar.

Sastanak je održan u komori Ekonomskog i socijalnog saveta UN i bio je otvoren za predstavnike svih država članica UN i medije.

Misija Norveške u UN je odmah reagovala i poručila da Rusija zloupotrebljava Ujedinjene nacije kao platformu za dezinformacije i kao dimnu zavesu za skretanje pažnje sa brutalnog rata koji vodi protiv ukrajinskog naroda.

„Intenzitet ove kampanje dezinformacija je alarmantan“, ocenio je u pisanoj izjavi savetnik ministra, Tor Henrik Andersen.

Ali to nije jedina dezinformacija koju je Gajtandžijeva pokušala da proširi u javnosti.

Kampanja i u Engleskoj

Ruska državna televizija prenela je 2018. lažnu priču o tajnom testu sa gasom u londonskom metrou. Kako se lažno navodilo, britanske vlasti su podvrgavale putnike tajnim eksperimentima gasom u londonskom metrou.

Da bi se intriga oko trovanja povećala, objavio je BBC, televizija je pozvala bugarsku novinarku Diljanu Gajtandžievu.

Gajtandžijeva je prikazana kako govori Rusiji 1 da je Pentagon finansirao testiranje nervnih agensa na životinjama u engleskom naučnom parrku Porton Daun (Porton Down). Kanal je takođe prikazao njenu sugestiju da je Porton Daun izvršio testove na putnicima u londonskom metrou bez njihovog znanja.

Gajtandžijeva, naveo je BBC, koja je aktivna u promociji narativa u stilu Kremlja na Tviteru, ranije je iznela istu tvrdnju na drugim sajtovima na engleskom jeziku za širenje teorija zavere.

Ona je, kako se objašnjava, citirala zvanična dokumenta, kako bi potkrepila svoju tvrdnju. Međutim, ono što je propustila da kaže, jeste da je i samo Ministarstvo trgovine Engleske potvrdilo da će izvesti test, ali da, kako je izveštaj BBC jasno stavio do znanja, poenta eksperimenta nije bila merenje bilo kakvih efekata na putnike, već da se vidi „koliko brzo bi se otrovni gasovi mogli proširiti mrežom metroa“ u slučaju terorističkog napada.

Testovi su uključivali „neopasne materijale“, navodi se u izveštaju.

Od targetiranja do eksplozija

Gajtandžijeva je u svojim tekstovima i objavama na mrežama više puta kao metu imala bugarskog tajkuna Emilijana Gebreva (Emilian Gebrev). Gebrev je preživeo dva pokušaja trovanja nervnim agensom, iza čega su stajali ruski agenti.

Gebrev je diler oružja i vlasnik kompanije EMCO.

Njegova uloga u prodaji oružja Ukrajini nije u potpunosti potvrđena, ali mediji su navodili da je EMCO potpisao ugovor sa ukrajinskom vladom 2014. godine za snabdevanje artiljerijskom municijom.

Skladište municije u vlasništvu kompanije Emilijana Gebreva eksplodiralo je 31. jula 2022. ujutro u Bugarskoj, što je dovelo do evakuacije tog područja.

Gajtandžijeva je krajem marta ove godine objavila dokumente, koji navodno otkrivaju da su tone bugarskog oružja izvezene u Ukrajinu preko Poljske i Češke 2021. i 2020.

To oružje Gajtandžijeva u svom tekstu povezuje upravo sa firmom Emilijana Gebreva.

(Ekipa Autonomije)

Članak je deo projekta „Analiza antizapadnih narativa u Srbiji“ koji sprovode Nezavisno društvo novinara Vojvodine i portal Autonomija. Projekat je podržala Ambasada SAD u Srbiji.