Skip to main content

Knjiga Ranka Bugarskog Govorite li zajednički? o jezicima na prostoru bivše Jugoslavije

Građani 08. мар 2018.
2 min čitanja

Knjiga lingviste Ranka Bugarskog “Govorite li zajednički”, o tome kako je nastala i kako je primljena Deklaracija o zajedničkom jeziku, odnosno o sporovima da li su jezici koji su nastali iz nekada zajedničkog srpskohrvatskog jedan jezik ili više njih, izašla je danas iz štampe u izdanju Biblioteke 20. vek, saopštili su Udruženje Krokodil i organizacija Forum ZFD, koji su partneri na projektu.

Prva promocija zakazana je za 2. april u 19 sati u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, a glavna promocija knjige sa pratećim razgovorima i debatom biće organizovana u okviru jubilarnog 10. Festivala Krokodil, koji se ove godine održava od 15. do 18. juna u Beogradu.

“Okosnicu knjige predstavlja razmatranje mogućnosti smirivanja uzavrelih strasti koje su pratile razbijanje Jugoslavije i rastakanje srpskohrvatskog jezika, kao i poboljšanje komunikacije između građana Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore putem omekšavanja uveliko veštački podignutih nacionalnih i jezičkih granica. Glavni negativni junak ovog dela knjige jeste nacionalizam, koji je i doveo do lanca destrukcije svega što je do rata na ovom području bilo zajedničko, a njegov glavni pozitivni lik upravo je označen središnjim pojmom zajedničkog jezika”, navodi se u saopštenju.

Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavlja poziv na prilagođavanje nacionalističkih jezičkih i identitetskih politika u sve četiri države jezičkoj stvarnosti.

Tekst deklaracije stavljen je na uvid javnosti od 1. aprila 2017. godine na internetskoj stranici projekta, gde je svaka osoba saglasna s tekstom Deklaracije u mogućnosti i da je potpiše. Deklaraciju o zajedničkom jeziku do sada je potpisalo više od 10.000 ljudi iz čitavog regiona.

Deklaracija je proistekla iz dvogodišnjeg projekta “Jezici i nacionalizmi” beogradskog Udruženja Krokodil i njegovih lokalnih i regionalnih partnera.

Osnovna namera projekta bila je da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri “politička” jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko-srpskog/srpsko-hrvatskog jezika.

Projekat “Jezici i nacionalizmi” pokrenut je u saradnji sa Radnom grupom koju čine lingvisti Snježana Kordić, Hanka Vajzović, Ranko Bugarski i Božena Jelušić. Projekat su podržali Allianz Kulturstiftung i Forum ZFD.

“Tokom istorije na evropskom tlu su milioni ljudi pali u ratovima za slavu Nacije, uz bespogovorno uzdizanje kolektiva iznad pojedinca. Nasuprot tome, ovaj projekat i prateća Deklaracija deluju u pravcu podrivanja nacionalizma kritičkim promišljanjem samog pojma nacije koji mu leži u osnovi, pri čemu se u duhu modernih shvatanja nacija sagleda kao zamišljena zajednica. Time se ujedno dovodi u pitanje apsolutni primat kolektivnog identiteta nad individualnim pravima i slobodama”, piše u saopštenju.

Ranko Bugarski (85) je redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu. Bio je predsednik Evropskog lingvističkog društva i potpredsednik Medunarodnog udruženja za primenjenu lingvistiku.

Član je Evropske akademije nauka i umetnosti i ekspert Saveta Evrope za regionalne ili manjinske jezike.

(Autonomija)