Kineska ekonomija će imati višestruku korist ukoliko Zapad uvede Rusiji oštre ekonomske sankcije zbog ukrajinske krize, piše moskovska „Nezavisimaja gazeta“.
Prva opipljiva dobit za Peking bi mogla biti snažna preorijentacija ruskog izvoza nafte i plina u drugu po snazi svjetsku ekonomiju, ukoliko SAD i njihovi zapadni sateliti uvedu protiv Moskve embargo na uvoz osnovnih energenata, piše list pozivajući se na najnovije procjene eksperata u Pekingu.
Ruska državna kompanija Rosneft je u listopadu prošle godine sklopila sa kineskim partnerima ugovor o isporuci 100 milijuna tona nafte u periodu od narednih deset godina, a vrijednost tog posla procijenjena je na oko 85 milijardi dolara.
Kineski ekonomisti, na čije mišljenje se poziva NG, smatraju da će njihova zemlja sigurno „popuniti vakuum“ ako zapadne investicije u rusku ekonomiju presuše, a Peking bi također mogao profitirati od likvidacije avio-kozmičke industrije i drugih visokih tehnologija u Ukrajini, koje postoje zahvaljujući bliskoj suradnji s partnerima iz Rusije. Urednik ekonomske rubrike NG Mihail Sergejev tvrdi, pozivajući se na pisanje organa Kineske komunističke partije „Jenmin jibao“, da Peking može uložiti ogromna sredstva u rusku ekonomiju.
„Jeftina kineska roba i bogate zalihe sirovina u Rusiji – to je osnova na kojoj Moskva i Peking mogu razvijati dvostranu suradnju“, citira NG glasilo kineske kompartije.
Prema ocjeni tog kineskog lista, ekonomska suradnja Moskve i Pekinga bit će, u situaciji kada se odnosi Rusije i Ukrajine brzo urušavaju, sve jača i opsežnija. Rusija i Kina sada imaju trgovinsku razmjenu u godišnjoj vrijednosti od približno sto milijardi dolara, a predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin je proteklog mjeseca, poslije susreta sa njegovim kineskim kolegom Xi Jinpingom, ocijenio da se obujam ekonomske suradnje dvije zemlje može udvostručiti tijekom idućih pet godina.
Sergejev, inače, vjeruje da je zaključak o vrlo oštrim ekonomskim sankcijama Zapada protiv Rusije preuranjen, imajući u vidu i prijetnju službene Moskve da bi u tom slučaju mogla obustaviti isplatu svojih korporativnih dugova SAD-u i grupi drugih najrazvijenijih zapadnih zemalja.
Agencija Reuters podsjeća da vanjski dug ruskih kompanija, od kojih su mnoge u većinskom vlasništvu države, sada premašuje 650 milijardi dolara i da je i ekonomski savjetnik predsjednika Rusije Sergej Glazjev prošloga tjedna javno ukazao da Moskve može u potpunosti obustaviti servisiranje tih dugovanja američkim bankama, ako Washington uvede oštrije ekonomske sankcije Moskvi.
Podaci investicijske banke Nomura pokazuju da ruski vanjski dug sada obuhvaća oko 34 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje, i da po visini tog duga među takozvanim brzo rastućim ekonomijama samo Singapur i Kina premašuju Rusiju. Reuters ističe i da je vrijednnost ranog duga ruskih naftno-plinskih giganata, „Rosnefta“ i „Gazproma“ trenutno oko 90 mlijardi dolara, dok dugovanja četiri vodeće državne banke Sberbanke, VTB, VEB i Roseljhoz premašuju 60 milijardi dolara i da su američke i druge zapadne banke najveći vjerovnici.
Zapad bi mogao, u slučaju da Rusija otkaže daljnju otplatu svog korporativnog duga, „zaplijeniti“ dio ruskih deviznih rezervi, ali dužnosnici u Moskvi ipak ne vjeruju da će se takav „crni“ scenarij dogoditi.
Rusija, inače, raspolaže trećim po vrijednosti deviznim rezervama u svijetu u visini od 500 milijardi dolara, a najveći dio tih financijskih sredstava uložen je u američke vrijednosne papire i obveznice vodećih ekonomskih sila EU.