Glavni Imam islamske zajednice u Rožajama Rejhan Hot osudio je freskopis u crkvi Ružica Srpske pravoslavne crkve u tom gradu, na kome su prikazani ljudi u bošnjačkim i turskim nošnjama, kako učestvuju u paljenju crkve i s noževima stoje iznad kolijevke u kojoj se nalazi beba.

„Kao čovjek, kao musliman i kao Rožajac osjećam se povrijeđenim i osuđujem onakve prizore jer pored toga što ni u kakvom kontekstu ne stoje, oni kvare i narušavaju naš vjekovni sklad“, naveo je u ponedeljak 20. februara glavni imam Rejhan Hot.

Reis Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić je na twiteru napisao kako se nada „da će se oglasiti naše komšije i ovo osuditi“.

Među prvima je fotografije fresaka iz crkve u Rožajama objavio bivši imam Islamske zajednice u Pljevljima Samir Kadribašić postavljajući pitanje je li ikonopis poziv na pomirenje i primjer suživota.

U Rožajama na krajnjem sjeveru Crne Gore više od 90 odsto građana je islamske vjeroispovijesti.

Iz Srpske pravoslavne crkve nijesu odgovorili na upit RSE o tome kakva se poruka šalje freskama u crkvi Ružica.

Rožajski imam Rejhan Hot u reagovanju je naveo da vjeruje da vjernici koji se mole u toj crkvi „ne dijele stavove sa zastrašujućih freski.“

„Ne znam kako se ovi prizori uklapaju u univerzalnu priču svih religija o suživotu i dobrosusjedskim odnosima“, naveo je Hot.

Rekonstrukciju crkve Ružica koja je počela 1991. godine, a završena 2021. pomogli su donacijama i Bošnjaci iz Rožaja kao i pripadnici islamske zajednice koji žive u inostranstvu.

Ovo nije prvi put da se Srpska pravoslavna crkva freskama bavi neistomišljenicima.

Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Slobodan Radojević koji vrši službu u ovom hramu, ranije je kazao da je ta crkva bila u jako lošem stanju i da je bilo potrebno, gotovo, iznova sve raditi.

Crnogorski mediji objavili su fotografiju Radojevića pored u drvene figure ratnog zločinca iz Drugog svjetskog rata, četničkog vođe Draže Mihailovića.

Crkva Ružica, jedina je crkva Srpske pravoslavne crkve u Rožajama.

Napadi na nacionalnoj i vjerskoj osnovi kao i ekstremističke poruke učestali su nakon parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, kada je u Crnoj Gori promijenjena tridesetogodišnja vlast Demokratske partije socijalista.

Među partijama pojednicama na tim izborima najbrojiniji je proruski Demokratski front, čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i veličaju četnički pokret koji je u Drugom svjetskom ratu sarađivao sa nacistima.

Neposredno nakon izbora 2020. je u Pljevljima napadnuta Islamska zajednica, mnoštvo poruka mržnje bilo je u Beranama, incidenti su obilježili izbore u Nikšiću, kao i ustoličenje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija na Cetinju.

U više navrata na pozicije u državnim i obrazovnim institucijama postavljane su osobe koje su propagatori četničkog pokreta.

(Radio Slobodna Evropa)