Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko u utorak je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda predstavio novi, 59. izvještaj o situaciji u ovoj zemlji za period od 16. oktobra prošle do 15. aprila ove godine.

“Kada sam došao u Bosnu i Hercegovinu, međunarodna zajednica je ulazila u novu fazu uključivanja, kada je naglasila lokalno vlasništvo nad međunarodnim intervencijama. Lokalno vlasništvo je velika stvar, ali uz to dolazi i odgovornost što važi za Bosnu i Hercegovinu, gdje se situacija može objasniti kao neodgovorna”, rekao je on.

Mišljenja je da je prošla godina bila godina nade za Bosnu i Hercegovinu, prenosi Anadolija.

Cilj RS-a je da zaustavi mnoge reforme

“Država je označila 25 godina mira, kao rezultat potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir. To je bio odraz tadašnjih postignuća i nedostataka okončanja rata, ali i gledanje u budućnost. Danas je jedinstvena prilika da se pošalje poruka da se naglasi važnost jačanja povjerenja, mira i međusobnog poštovanja među svim narodima i građanima”, pojasnio je Inzko.

Osvrnuo se i na usvojene zaključke u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republika Srpska.

“Ti zaključci su raspravljani među vodećim političkim akterima u cilju opcije takozvanog mirnog razlaza”, rekao je Inzko.

Dotakao se i izjava Milorada Dodika, predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokarata (SNSD).

“Jučer je Dodik ponovo bio pred medijima i rekao je da je mirni razlaz jedina opcija, koja će se na kraju i desiti i da diplomati nemaju ništa protiv toga. Želim biti jasan kao visoki predstavnik – Dayton ne daje pravo entitetima da se odvoje. Još jednom ističem koliko je otrovna politička atmosfera u toj zemlji. Nažalost, RS, odnosno njene vlasti, odabrale su ovaj trenutak kada je država u teškoj situaciji zbog pandemije COVID-19”, rekao je Inzko.

Ocijenio je da je ovo, “također, trenutak kada vlasti RS-a moraju posuditi veliki iznos novca kako bi oporavili budžetski deficit”.

Uspjelo je partnerstvo SNSD-a i HDZ-a BiH

“Zato što neće da prihvate lak novac i reforme koje je predložio Međunarodni monetarni fond [MMF]. Vidjeli smo određene promjene iz retorike u akcije, vidjeli smo određene odluke institucija. Sada vidimo kako iz retorike prelaze u akciju, dovodeći u pitanje teritorijalni integritet i suverenitet države, kao i mirovni proces u Bosni i Hercegovini. Vode se napori kako bi se formalizirali i realizirali zaključci koje je usvojila Narodna skupština RS-a. Njihov cilj je da zaustave mnoge reforme koje su postignute u proteklih 25 godina, što predstavlja prijetnju državi”, poručio je Inzko.

Smatra da će to utjecati na tekuće reforme.

“Čak i u slučaju najboljeg scenarija, cilj je da se postigne disfunkcionalna Bosna i Hercegovina, što već vidimo u paralizi određenih institucija, uključujući Vijeće ministara, Predsjedništvo i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, da ne spominjem entitet Federacija Bosne i Hercegovine, gdje je partnerstvo SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice [HDZ] Bosne i Hercegovine uspjelo. To će imati negativne posljedice za balkansku regiju i ostatak Evrope, jer Bosna i Hercegovina nije u poziciji efikasno se nositi s izazovima organiziranog kriminala, korupcije, klimatskim promjenama…”

“Ako se nastave takvi negativni trendovi, pitanje za međunarodnu zajednicu će uskoro biti: ‘Koliko dugo ovo destruktivno ponašanje može biti tolerirano i koliko se dugo Dodik i njegovi saveznici u RS-u mogu smatrati partnerima?’”, rekao je visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

Strah od etničkih ili teritorijalnih podjela

Kako je kazao, vidjeli su određena kretanja u izbornom procesu, koji je godinama bio u zastoju.

“To može biti prilika da se pozabavimo određenim reformama na pitanju ljudskih prava, uključujući presude Evropskog suda za ljudska prava, kojim bi se unaprijedila transparentnost izbornog procesa. Moram naglasiti da ne smijemo dopustiti da taj proces dovede do daljnjih etničkih ili teritorijalnih podjela. To bi imalo dalekosežne posljedice”, rekao je Inzko.

Prema njegovim riječima, situacija nije popravljena.

“Postoje određena područja gdje i dalje imamo nade. Takav je slučaj Mostara. Nakon 12 godina, Mostar je konačno održao izbore”, dodao je Inzko u novom izvještaju.

(AJB/Agencije, foto: N1)