Umjetnost je jedan od na?ina kako se suprotstaviti modernom fašizmu, u Bosni i Hercegovini, na Balkanu, ali i u cijeloj Evropi, koji ima sli?ne ciljeve kao onaj od prije 80 godina. Isti?u to organizatori 2. Festivala antifašisti?kog filma, koji se od 23. do 28. oktobra održava u Mostaru.
Cilj je obrazovati i informirati moderne generacije, kako bi znali prepoznati fašizam i suprotstaviti mu se, isti?u iz mostarskog ogranka Udruženja antifašista i boraca Narodnooslobodila?kog rata (NOR).
Festival antifašisti?kog filma održava se u spomen-ku?i narodnog heroja Gojka Vukovi?a u Mostaru, gradu u kojem antifašizam nije u modi, kaže prvi ?ovjek mostarskog Udruženja antifašista i boraca NOR-a Sead ?uli?.
„Živimo u gradu u kojem je jako puno fašisti?kog djelovanja, neofašisti?ke ideologije, u gradu u kojem politika podržava neofašizam, kreira ga, poti?e. Mi hodamo ulicama fašisti?kih ideologa, kolja?a“, rekao je ?uli? za Radio Slobodna Evropa (RSE).
?uli? ukazuje na ?injenicu da nekoliko ulica u Mostaru od sredine devedesetih godina prošlog stolje?a nosi nazive po ideolozima i zvani?nicima tzv. Nezavisne države Hrvatske (NDH) iz Drugog svjetskog rata, poput Mile Budaka, te Voki?a i Lorkovi?a.
Na drugom po redu Festivalu antifašisti?kog filma u Mostaru prikazuje se u šest dana sedam filmova savremene produkcije iz više evropskih zemalja – poput Velike Britanije, Francuske, Njema?ke ili Bjelorusije, kao i Srbije.
Pet je igranih filmova, dok su dva dokumentarna, od kojih jedan govori o tome kako su nestali narodni heroji iz Beograda.
„Na primjeru Beograda i nestanku oslobodilaca Beograda, onih koji su žrtvovali, dali živote za slobodu Beograda u antifašisti?koj borbi, oni su nestali netragom, ali to je sudbina antifašista na prostoru skoro cijele eks-Jugoslavije“, rekao je ?uli?, dodaju?i da bi isto tako moglo stajati i kako su nestali narodni heroji iz Mostara, ?ijih bista više nema na postamentima.
Mostarski antifašisti smatraju da je znakovito da se u školama iz historije ne u?i o Drugom svjetskom ratu, pa mladi i ne prepoznaju šta je to fašizam.
?lan mostarskog Udruženja antifašista i boraca NOR-a (UABNOR) Amer Zagor?i? isti?e da je današnja potreba za antifašizmom jednako izražena kao i 1941. godine, samo su oblici borbe druga?iji.
„Imamo sli?ne ciljeve koje smo imali i tada, dakle teorije krvi i tla, jer to možemo vidjeti na svakom koraku, u svakodnevnom politi?kom životu, u kojem javne i politi?ke li?nosti – ne samo u Bosni i Hercegovini, nego na ?itavom Balkanu, a imamo i pojavu u ?itavoj Evropi rastu?ih fašizama – zastupaju takve stavove, koji neodoljivo podsje?aju na svijet od prije 80 godina“, rekao je Zagor?i? za RSE.
Danas umjetnici, politi?ari, sociolozi… nemaju odgovora kako se suprotstaviti strašnoj aveti nacionalizma u Evropi i od devedestih na Balkanu.
Kako reagirati na današnji fašizam, mora se smisliti nanovo, komentira za RSE umjetnik i politolog Husein Oru?evi?.
„To nanovo osmišljvanje antifašizma i borbe protiv nacionalizma, ovog radikalnog nacionalizma, koji se pojavio i na Balkanu i u Europi, nanovo moramo promisliti i nanovo, što bi se reklo, obrazovati generacije koje ?e ga što brže prepoznavati i tako se njemu suprotstaviti“, zaklju?uje Oru?evi?.