Politički analitičari i univerzitetski profesori kazali su za Al Jazeeru da bi, ukoliko Milorad Dodik provede u djelo prijetnje o protjerivanju visokog predstavnika Christiana Schmidta s teritorije entiteta Republika Srpska, to značilo crvenu liniju u njegovom političkom djelovanju.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik najavio je donošenje uredbe o deportaciji visokog predstavnika Schmidta ako dođe na teritorij tog entiteta.

“Ako on dođe na neki sastanak u [Republiku] Srpsku biće izbačen”, rekao je Dodik i dodao da je takva uredba u pripremi. Prema Dodiku, taj zadatak će imati policijske stanice. Dodik je, istovremeno, najavio da Schmidt od naredne sedmice neće moći da uđe u entitet Republika Srpska.

Pravi trenutak za djelovanje

Profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, Edina Bećirević smatra da bi pravi izbor bio da visoki predstavnik prihvatiti ovaj izazov i pokaže da je međunarodna zajednica spremna da počne sa ozbiljnim suprotstavljanjem Dodikovoj samovolji.

„Nadam se da će i visoki predstavnik i liberalna međunarodna zajednica naći načina da deeskaliraju situaciju i istovremeno prestanu sa politikom povlađivanja autokratskom režimu Milorada Dodika. Oni su do sada pogrešno izjednačavali deeskalaciju sa povlađivanjem. Trenutak je da da se proba drugačiji pristup“, kaže ona.

Bećirević je mišljenja da bi odlazak Schmidta u entitet Republika Srpska pokazao da Dodik blefira.

„Ovim prijetnjama Milorad Dodik nastavlja da narušava pravni okvir, suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine i ugrožava mandat OHR-a. Osim toga, nedavne demonstracije u entitetu Republika Srpska pokazale su da Milorad Dodik nema podršku stanovništva RS-a i zbog toga je ovo pravi momenat da međunarodna zajednica pokaže da neće pristati na Dodikove ucjene i demonstraciju sile“, kazala je profesorica Bećirević.

‘Crvena linija’

Bez obzira na pravno neutemeljeni politički stav Milorada Dodika da Christian Schmidt nije visoki predstavnik, on to jeste, nakon što ga je imenovalo Vijeće za implementaciju mira, kaže za Al Jazeeru direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH, Haris Ćutahija.

„Sve prijetnje koje je do sad Dodik iznosio prema Schmidtu dio su populističke retorike usmjerene ka njegovom glasačkom tijelu, ali su i pokazatelj očaja i nemoći. Dodik je svjestan da je usamljen, Rusija se bavi sobom, a Srbija nikad neće dovesti u pitanje svoj evropski put zbog njega“, smatra.

Na pitanje šta bi u ovom trenutku OHR konkretno trebao poduzeti da zaštiti integritet svoje institucije, Ćutahija odgovara da OHR ne treba poduzeti ništa, osim obavljati svoju stvarnu ulogu.

„OHR treba samo raditi svoj posao, nadgledati provedbu civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i reagovati na njegovo narušavanje, kao što je to bio slučaj i do sada. Iza Ureda visokog predstavnika stoji međunarodna zajednica, u prvom redu države koje su dio Vijeća za implementaciju mira i to je dovoljno da se integritet OHR-a ne dovodi u pitanje“, kaže Ćutahija.

Ako bi Dodik ostvario svoje prijetnje, prema Ćutahijinom mišljenju, to bi bilo direktno narušavanje Dejtonskog sporazuma i prelazak crvene linije.

„To bi bilo direktno narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojem je NATO garant i mislim da bi to predstavljalo crvenu liniju kada je u pitanju političko djelovanje Milorada Dodika. Ugrožavanje sigurnosti službenog predstavnika međunarodne zajednice, njegovo hapšenje ili protjerivanje je nešto sasvim drugačije i ozbiljnije od praznih prijetnji i to bi imalo daleko dublje posljedice po Milorada Dodika“, zaključuje Ćutahija.

Igrokaz na štetu građana

Analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić za Al Jazeeru kaže kako međunardna zajednica treba pronaći način da se prekine igrokaz između Dodika i Schmidta, jer u takvom igrokazu gube jedino građani Bosne i Hercegovine.

„Odnos Milorada Dodika i Christiana Schmidta mogao bi poslužiti kao sadržajna podloga igrokaza o dva čovjeka i političara, koji su na različite načine akumulirali ogromnu, ako ne i apsolutnu moć, a koji su se negdje na putu do vrha, među sobom posvađali i okrenuli jedan protiv drugog“, kaže.

Ćerimagić dodaje da se ne radi o dva političara koji su i predstavnici institucija koje odlučuju o svakodnevnici građana i privrede Bosne i Hercegovine, taj igrokaz bi mogao biti edukativan i čak i duhovit, ali nije.

„Iako su obojica ubijeđeni da se radi o njima, i da moraju u tom odmjeravanju snaga pobijediti onog drugog, u svemu ispaštaju i ispaštat će najviše građani i privreda BiH i regiona“.

Ćerimagić dodaje kako međunarodni predstavnici trebaju pronaći način da zaustave Dodikovo djelovanje na štetu građana Bosne i Hercegovine.

„Od vlada zemalja koje upravljaju Uredom visokog predstavnika, a tu prije svega u ovom trenutku mislim na SAD, očekivao bih da prekinu ovaj igrokaz, shvate da je vrijeme bonskih ovlasti OHR-a davno prošlo, i da zajedno sa progresivnim, demokratskim i poštenim snagama u Bosni i Hercegovini osmisle plan i podršku koja će omogućiti bolje rezultate za sve u BiH“, zaključuje Ćerimagić.

Gubitak kredibiliteta

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Elmir Sadiković kaže kako je pitanje do koje mjere je međunarodna zajednica spremna tolerirati ovakvo ponašanje Milorada Dodika.

„To je u prvom redu pitanje za međunarodnu zajednicu, odnosno Vijeće za implementaciju mira koje je imenovalo gospodina Schmidta za visokog predstavnika. Do koje mjere su spremni da tolerišu političko ponašanje i postupke koji su suprotni Opštem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini“, kaže.

Sadiković smatra kako bi, ukoliko bi zaista došlo do eventualnog izbacivanja Christiana Schmidta s teritorije entiteta Republika Srpska, međunarodna zajednica izgubila svoj kredibilitet.

„Ako bi se to zaista desiloa a izostala odlučna i adekvatna reakcija, međunarodna zajednica bi u potpunosti izgubila politički kredibilitet, a Bosna i Hercegovina bi ušla u stanje političke i sigurnosne neizvjesnosti“, zaključuje profesor Sadiković.

Predstava na račun države

Politikologinja Elma Karišik ne slaže se s drugim analitičarima i ne vidi djelovanje Milorada Dodika, lidera SNSD-a, kao posljednje trzaje ili kao znak njegovog skorijeg pada, kako to drugi analitičari i političari smatraju.

„Ne vidim to ni kao slučajnost ili samo način da skrene pažnju. Svaki njegov korak je tačno usklađen sa međunarodnim okolnostima koje mu idu na ruku. To što međunarodna zajednica na njegove aktivnosti gleda blagonaklono, uz sporadične sankcije tek pojedinih zemalja, i poneko saopštenje govori nam nedvosmisleno da je Dodik ohrabren na tom svom putu pravne secesije entiteta Republika Srpska od države Bosne i Hercegovine“, kaže Karišik.

Ona dodaje kako nam pasivno ponašanje međunarodne zajednice, koja čak Dodika vidi kao ključnog aktera na navodnom reformskom i evropskom putu Bosne i Hercegovine, govori da se radi zapravo o dogovorenom djelovanju.

„Taj reformski put je kompenzacija za državu Bosnu i Hercegovinu na papiru koji podrazumijeva jačanje entiteta i ispunjavanje Dodikovih želja. U suštini jedna predstava kako bi se riješilo pitanje eskalacije sukoba, a ustvari ne bi ni bilo eskalacije da nisu Dodiku odlučili udovoljavati“, kaže Karišik.

Dodaje kako je predstava na račun države Bosne i Hercegovine koju spašava međunarodna zajednica od Dodika nakon što su mu dali sve poluge vlasti, zajedno sa partnerima iz eniteta Federacija BiH, besmislena koliko i tvrdnje da je ovo Dodikov kraj.

Bez konkretnih aktivnosti i korištenja bonskih ovlasti, ne nazire se kraj ni Dodiku ni političkim krizama u BiH, zaključuje Karišik.

Al Jazeera se obratila i OHR-u za komentar Dodikovih prijetnji, ali do zaključenja teksta odgovor nije stigao.

(Al Jazeera, Foto: screenshot-UN)