Iz godine u godinu, sa svakim novim izborima, Europa se polako ali sigurno politički mijenja te stoga mnogi s pravom postavljaju pitanje kako će izgledati u dogledno vrijeme. Osnovni razlog tome je jačanje političke desnice u nizu država, ali i samo preuzimanje vlasti ili sudjelovanje u vlasti na neki način.

Niz država, gdje desnica ili stranke bliske desnici vladaju, ili ih se pak nešto pita, je sve duži. Mađarska, Slovačka, Češka, Poljska, Italija… Odnedavno je na tom popisu država i Nizozemska.

Kada je riječ o europskoj desnici može se reći kako su njihove teme vrlo često istovjetne, a sve ih povezuje da su iznimno glasni. Vidi se to i po njihovim objavama po medijima koje privlače sve veći broj građana, ali ne samo njih nego i dužnosnika stranaka centra ili ljevice. U prilog tome idu i pohvale poslije pobjede Geerta Wildersa na općim izborima u Nizozemskoj kada je premijer Mađarske Viktor Orban u čestitci naveo: „Vjetar promjene je ovdje“. Orban mu je čestitao i na kampanji za „nula tražitelja azila“ i zalaganju za zatvorene granice. Wildersu je čestitala i predsjednica francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen koja je rekla kako je Wildersova pobjeda najava većeg uspjeha na europskim izborima koji slijede iduće godine. O kakvom uspjehu i promjenama se radi govori i to da je isti taj Wilders 20 godina pokušao ući u Vladu Nizozemske, ali u tome nikako nije uspijevao. Zato će sada imati priliku da sastavlja vladu i postane premijer.

„Nova Europa je moguća“, znakovite su riječi Mattea Salvinija, potpredsjednika Vijeća ministara Italije.

Postoje pravila

Politički analitičar Davor Gjenero, govoreći o rastu desnice, kaže kako to zapravo i nije u pravom smislu desnica nego se prije radi o populističkim strankama koje ne pripadaju ustavnom luku.

„Njihova osnovna i najčešća tema, koja je mnoge od njih i dovela na vlast ili u blizinu vlasti, su migranti i problemi s migracijama s kojima se Europa suočava sada već desetak godina. To je problem s kojim se dosadašnje vlasti u Europi nisu uspjele izboriti, a koje izazivaju ogorčenje građana. Taj prostor su stranke desnice pronašle i iskoristile“, kaže Gjenero.

Ukazuje i na činjenicu da su danas među čelnicima stranaka desnice nekadašnji komunisti ili lideri stranaka centra, a bilježi se i slučaj gdje bivši pripadnici liberalnih stranaka ulaze u stranke desnice.

„Sve to pak treba gledati i na način da svi ti čelnici desnih, odnosno populističkih stranaka, mijenjaju retoriku kada postanu dio vlasti ili pak premijeri. Najbolji primjer je premijerka Italije Giorgie Meloni koja je prije nego što je postala predsjednica Vlade Italije bila prepoznatljiva po svojim desničarskim stavovima i izjavama, a sada ni po čemu se ne izdvaja od ostalih čelnika EU, osim možda Orbana koji je priča za sebe i koji jedini iskače iz toga nekakvog zadanog europskog obrasca“, smatra Gjenero.

I pored svega, odnosno jačanja stranaka desnice u Europi, Gjenero ne očekuje nikakve velike promjene jer su, kako kaže, mehanizmi takvi da se točno zna što se radi i očekuje da se radi kada ste na vlasti.

Nesposobnost vladajućih

Politički analitičar Žarko Puhovski podsjeća kako je Europa imala pola stoljeća komfornog izmjenjivanja ljevice i desnice na vlasti u većini država, ali ne u isto vrijeme. I on, kada govori o strankama desnice, podsjeća na niz primjera da su neki stranački liberalni dužnosnici sada postali čelnici stranaka desnice.

„Najčešća njihova tema su migranti odnosno priče o valu migranata koji ugrožavaju Europu. Pri tome koriste strah građana, koji je vrlo često umjetno izazvan, ističući kako oni ugrožavaju europski način života. Najbolji primjer je Hrvatska i strah od vala migranata gdje osim tvrdnji kako je neugodno gledati migrante kako prolaze pored vrtova građana ne postoji niti jedan dokaz da je netko od migranata ukrao i jednu kokoš“, ističe Puhovski.

Kaže i da na ruku strankama desnice ide i neuspjeh liberalne demokracije koja nije uspjela riješiti taj problem u Europi, kao niti u tome da smanje socijalne razlike. “Jedna od razlika je i što stranke desnice imaju mnogo tolerantniji stav prema Izraelu spram sukoba u Gazi, iako u isto vrijeme ukazuju i na odbojnost prema migrantima, pa i prema Židovima“, ističe Puhovski.

Dodaje kako je za očekivati da će i u dogledno vrijeme u Europi rasti utjecaj stranaka desnice pri čemu će najviše koristiti nesposobnost ljevice da riješi goruće probleme država Europe. Ukazuje i kako stranke desnice nisu na vlasti samo u nekim državama Europske unije nego i državama izvan Unije poput Rusije, Bjelorusije, Albanije i Srbije.

Test iduće godine

Snaga i utjecaj desnice u Europskoj uniji biti će na probi iduće godine kada se održavaju izbori za Europski parlament. Tada će se, kako se ističe, najbolje vidjeti koliko su zapravo stranke desnice jake i mogu li i na europskim izborima ostvariti neki značajniji rezultat. O tome bi mogla ovisiti i sama dalja slika EU, odnosno mogućnost da se u dogledno vrijeme ponovi još neki Brexit, odnosno slučaj Velike Britanije koja je izašla iz EU.

O jačanju desnice u EU prije nekoliko dana za Večernji list govorio je i bivši ministar u hrvatskoj Vladi i bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević koji smatra da je s trendom jačanja ekstremne desnice upitna budućnost europske elite pri čemu, kako je rekao, misli na garnituru političara koja se već pretvorila u europske birokrate, ali da tu misli i na pojedine nacionalne političke elite. Prema njegovim riječima, oni sebi trebaju postaviti pitanje zašto se sve veći broj građana Europske unije i država unutar EU osjeća zanemarenim i iznevjerenim, a neki čak i izdanim.

“Očito ni Europska unija ni pojedine države članice u kojoj su na vlasti centrističke elite već dugi niz desetljeća ne isporučuje ono što građani očekuju. Nisu zadovoljni relativnim padom standarda, nisu zadovoljni visokim stopama inflacije i neki demagozi, populistički lideri, one najnezadovoljnije uspijevaju uvjeriti da su za to krivi migranti i političke elite koje dopuštaju nekontrolirani dotok migranata i koje na neki način više pažnje posvećuju pravima migranata negoli osiromašenim dijelovima svog stanovništva. To je slika koju najčešće desni populisti, ali ne uvijek samo desni, katkad i lijevi, daju svojoj biračkoj bazi”, rekao je Kovačević.

(Al Jazeera, foto: Pixabay)