Skip to main content

Hiljade građana na protestu u Podgorici tražilo vanredne parlamentarne izbore

Jugoslavija 17. нов 2022.
4 min čitanja

Ispred Skupštine Crne Gore u Podgorici večeras je održan drugi protest pokreta „Ima nas“ kome je prisustvovalo na hiljade građana iz Crne Gore.

Demonstranti, koji su na protest došli iz više gradova, nosili su transparente s natpisima „Ima nas, za Crnu Goru, za EU“, „Nismo ovde da bismo ćutali“, „Sa fašizmom nema relaksacije“, „Ima nas, ne damo Ustav, hoćemo izbore“.

Sa skupa je zatraženo povlačenje izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore, dogovor oko izbora sudija Ustavnog suda i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

Skup je počeo intoniranje crnogorske himne, a građani su nosili državne zastave. Skup su podržale opozicione partije – DPS, SDP, SD, Liberalna partija i brojne nevladine organizacije.

„Mi noćas branimo razum od zabluda, pravdu od nepravde. Ustav. Sud. Država. Tražimo li mi previše“, upitao je reditelj Danilo Marunović na skupu.

„Jesmo li mi krivi što volimo svoju zemlju? Jesmo li mi krivi što nećemo da rušimo, već da čuvamo naše mauzoleje? Jesmo li krivi što čuvamo duh antifašizma! Čuvamo ga, „kao noć od budnih“! „Čuvamo od vjetra i od hladne zime“! Jer smo prva zemlja koja je ustala u porobljenoj Evropi! Nećemo se stidjet toga zaista, nego bit ponosni, iz dubine svog srca! Smrt fašizmu sloboda narodu“, kazao je on.

Poslanik DPS Nikola Janović rekao je da „družini na vlasti“ poručuje da Crna Gora nije „njihova prćija“ i da ih je „tužno gledati kako savijaju leđa pod tuđim zahtevima“.

„Ovdje danas, među nama, nema ljudi od plastelina. Ovdje su ljudi koji misle svojom glavom i koji znaju sto hoće. A prije svega znaju da ovo ne valja. Ponižavanje ove drzave mora da prestane. Svi mi ovdje uvijek smo spremni da pružimo ruku, zajedno da gradimo nauš zemlju sa svima koji to žele, da u Crnoj Gori živimo jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih. Umjesto toga, slušamo ovih dana kako ironično pričaju o protestima, kako ponižavaju, prebrojavaju. Zato bi bilo dobro da ne zaborave, ili korisno da nauče kad već nisu – nema veće sile nego kada se u građanskom bicu Crne Gore probudi inat. Na tu kartu nikada nas niko nije dobio – ni u sportu, ni kroz nasu storiju, pa tek ne mogu ovi danas. Jer, izazivati Crnu Goru je najgore što možete da uradite. Tada ste već izgubili. I zato, igramo do kraja. Do pobjede. Dobrodošli su svi kojima je Crna Gora u srcu. Za Crnu Goru svih nas. Ima nas! Da je vječna Crna Gora!“, rekao je on.

Izvršni direktor Foruma „Luča“ Nebojša Mrvaljević je poručio da okupljeni večeras priznaju da ekstremno vole jedinu domovinu – Crnu Goru.

„Jer ekstremno postojano stojimo na braniku njenog prava, slobode i časti, crnogorske historije i njenih temeljnih vrijednosti i ustavnog uređenja. Jer smo ekstremno jaka odbrana jedinstva njenih naroda, vjera i građana i evropskih vrijednosti koje baštine“, kazao je Mrvaljević.

Šef medijskog tima SDP-a Mirko Stanić je poručio da oni koji su danas vlast znaju zašto bježe od izbora.

„Znamo i mi i oni da su se prebrzo iz taksija uletjeli u mercedese i audije, obilaske egzotičnih lokacija, na partijsko i zapošljavanje prijatelja, braće i kumova. Znamo i mi i oni da rade sve ono protiv čega su se navodno borili. I zato i ne smiju pred lice građana, jer bi svi odreda završili u ružnoj političkoj historiji“, kazao je Stanić.

Istakao je da ga ovih dana pitaju šta to okupljeni građani brane na ulici.

„Pa da i ja priznam da branim ono najvrjednije što sam naslijedio. Crnogorsku kapu i medalju za hrabrost prađeda Mirka i partizansku spomenicu prađeda Radosava. Znaju i oni i mi što mi branimo i zato bježe od izbora. Znaju da nas ima više koji smo za evropsku i građansku – nego za Vučićevu i Putinovu Crnu Goru”, istakao je on.

I Marko Rakočević iz SD-a večeras se obratio prisutnima.

„Šta mi branimo večeras? Branimo ono što oni ne razumiju i ne mogu da razumiju! Branimo dostojanstvo, čast i slobodu evropske, antifašističke i moderne Crne Gore. Branimo je od onih koji su spremni da za mrvice sa stola Aleksandra Vučića prodaju i izdaju Crnu Goru. Izdaju je Vučiću, a prodaju je Putinu za šaku ruskih rubalja. Izvođač tih sramnih radova je premijer Abazović, kome će, nakon što je izdao i prevario sve u Crnoj Gori, istorija suditi kao što je sudila“, rekao je on.

Okupljeni su u nekoliko navrata skandirali ime predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Nakon govora građani su krenuli u protestnu šetnju ulicama Podgorice. Tokom prolaska pored Vlade Crne Gore, građani su skandirali premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću – „Dritane, bitango!“.

Večerašnji skup protekao je mirno, bez bilo kakvih incidenata, a prisustvovalo mu je – kako su saopštili organizatori – oko 20.000 ljudi.

Sporne izmene Zakona o predsedniku republike predložio je Demokratski front (DF), a podržale su ga Demokrate Alekse Bečića i Građanski pokret URA premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića. Prethodno je predsednik države Milo Đukanović odbio da podrži kandidata tih partija za mandatara Miodraga Lekića, poslanika i dugogodišnjeg diplomatu.

Prema Ustavu Crne Gore, predlaganje mandatara za sastav vlade nadležnost je predsednika države. Međutim, usvajanjem izmena zakona o nadležnostima šefa države, parlamentarna većina je taj proces prenela na skupštinu kako bi omogućila Lekiću da oformi vladu, pošto je Abazovićevom kabinetu izglasano nepoverenje.

Ustav Crne Gore ne predviđa rešenje za situaciju u kojoj je se zemlja trenutno nalazi, kada je vladi izglasano nepoverenje u parlamentu, a predsednik države odbija da poveri mandat kandidatu nove parlamentarne većine.

Partije koje su podržale izmene Zakona navode da su to rešenje predložile ili podržale radi izlaza „iz trenutnog ćorsokaka“, odnosno kako bi bio otvoren put Lekiću da sastavi vladu.

EU, ambasade SAD i Velike Britanije i druge zemlje Kvinte izrazile su zabrinutost zbog izmena Zakona i pozvale političke aktere na dijalog o izlasku iz „postojećeg ćorsokaka“.

U medjuvremenu, da bi sprečio da parlamentarna većina po drugi put usvoji izmene Zakona o predsedniku republike, Đukanović je zatražio od Venecijanske komisije hitno mišljenje o tom aktu.

Venecijanska komisija je saopštila da će se o tome izjasniti do sredine decembra. Iako mišljenje tog tela nije obavezujuće, ono ima veliki autoritet i njegove preporuke se po pravilu poštuju.

Prema Ustavu, Đukanović je dužan da potpiše zakon nakon što ga parlament usvoji drugi put.

(Radio Sarajevo / Antena M / Portal analitika / Beta, Foto: Portal analitika)