Skip to main content

Gjenero: Milatović nije bezazlen i pristojan, već populista kojeg je stvorila SPC

Jugoslavija 20. мар 2023.
4 min čitanja

"Potpuno je jasno ko je proevropski i proatlantski, a ko je velikosrpski i proruski akter"

Portal Direktno u razgovoru s političkim analitičarem i politikologom Davorom Gjenerom analizirao je izborne rezultate nakon prvog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Što oni govore i kakvu budućnost očekuje Crnu Goru samo su neka od pitanja kojih su se dotakli u razgovoru s političkim analitičarom.

“Na političkoj sceni imate jako puno ljudi koji u korist Rusije ili u korist Srbije nastoje zamutiti situaciju“, istakao je Gjenero komentarišući navode nekih analitičara kako je Đukanović proruski i prosrpski igrač.

“Đukanović ima vrlo velike mane, kao i većina političara, međutim činjenica je da je u njegovom mandatu Crna Gora bila lider u europeizaciji na Balkanu“ istakao je te podsjetio kako je nakon izbora u avgustu 2020. formirana nova prosrpska administracija čime je proces pridruživanja potpuno zaustavljen.

“Činjenica je da je Crna Gora u njegovom mandatu funkcionisala kao normalna članica NATO Saveza, a da je onoga momenta kada je formirana vlada Zdravka Krivokapića krenulo strašno curenje povjerljivih informacija prema sistemu srbijanske tajne službe (BIA) i ruskih obavještajnih službi te da su ljudi povezani s ruskim i srpskim službama ‘ugrađeni’ u sistem Crne Gore“, objasnio je analitičar te podsjetio da se Aleksandar Vučić javno hvalio kako je iz sata u sat primao obavještenja o zbivanjima u Krivokapićevom kabinetu u vrijeme desanta na Cetinje, tokom kojeg je došlo do eskalacije nasilja i ratnohuškačke provokacije u septembru 2021. godine.

“Potpuno je jasno ko je proevropski i proatlantski, a ko je velikosrpski i proruski akter“, navodi Gjenero.

Akteri koji pokušavaju srušiti demokratsku Crnu Goru otvoreno se deklarišu kao prosrpski i proruski te ta priča da oni to zapravo nisu nego da je to Mile Đukanović jednostavno je “jeftina priča“, smatra analitičar.

Istaknimo i kako je Hrvatska građanska inicijativa na čelu s bivšim ministrom iz redova hrvatske manjine u mandatu Dmitra Abazovića, Adrijanom Vuksanovićem javno istakla svoju podršku Milu Đukanoviću.

“Vuksanović se ponaša vrlo lojalno prema interesima crnogorskog suverenizma, on je funkcionisao u prethodnim administracijama isto kao i u tehničkoj vladi Abazovića tako dugo dok se nije pokazalo da je to samo derivat Vučićeve politike nakon čega se odmah povukao“, naglašava analitičar.

Osvrnuvši se na konkurenta Mile Đukanovića u nadolazećem drugom krugu izbora, Jakova Milatovića, čelnika Pokreta Evropa sad, Gjenero ističe kako nije riječ o nekom “bezazlenom, finom, mladom čovjeku“, već upravo o čovjeku kojeg je formirao Risto Radović.

Istaknimo kako je Risto Radović bio itekako politički bitna persona Crne Gore. Naime, Amfilohije (Risto) Radović, bio je mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori prema čijim je uputstvima formirana prosrpska koalicija “Za budućnost Crne Gore“ na čijem je čelu bio Zdravka Krivokapića, a upravo su njih dvoje akteri desanta na Cetinje, tačnije masovnog protesta protiv zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, za koji je Srpska pravoslavna crkva tvrdila da je paravan za otimanje njene imovine. Istaknimo i kako je Radović imao i veliki ulogu u Domovinskom ratu te je zagovarao ideju “velike Srbije“, a u cetinjskom manastiru je uz najveće počasti primao svog prijatelja ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana i njegove ubice, kitio najvišim odličjima Vojislava Šešelja i ponosno širio božju ljubav s Radovanom Karadžićem.

“Milatović je čovjek koji izgleda civilizovano, ali je na vrlo tvrdim velikosrpskim pozicijama. To je čovjek koji ne zagovara crnogorski suverenizam. To je čovjek koji se vrlo vješto koristi populizmom te je uz pomoć populizma stekao političko tijelo koje je pretežno starije i konzervativno biračko tijelo“, objašnjava analitičar.

“Očito je da u drugom krugu Milatović može očekivati i 60 posto glasova. Đukanović s više od dobijenih 35 posto u prvom krugu, može računati na samo još tri posto glasova koje je dobila kandidatkinja Socijaldemokratske partije Crne Gore Draginja Vuksanović“, objašnjava Gjenero koji smatra kako je ovo ipak “vrlo težak poraz Mile Đukanovića i kraj njegove karijere, ali prije svega i priče o suverenoj konstitucionalističkoj Crnoj Gori“.

Očito je kako je prosrpski i proruski uticaj u Crnoj Gori i dalje izuzetno jak. Zato ih je zanimalo smatra li Gjenero da bi pobjedom Milatovića u drugom krugu predsjedničkih izbora, a što se na temelju rezultata prvoga kruga može očekivati, Srbija i Rusija uspjele u onome što su pokušale ostvariti drugi niz godina, a to je geopolitički izaći na Sredozemlje.

“To je velika geopolitička opasnost“, ističe analitičar te objašnjava kako već imamo jedan indikator takvog scenarija koji se već dogodio što bi zasigurno trebalo podići nivo zabrinutosti.

“Naime, Hrvatska, a posebno BIH, kao polažu nadu u projekt Transjadranskog plinovoda (TAP) koji bi trebao ići po Jonskom pravcu, preko Albanije, Crne Gore i Hrvatske i tu izvući BiH iz ruskih energetskih kliješta. Međutim, taj projekat stoji od 2020. godine jer jedino Crna Gora još nije pristupila mješovitom preduzeć koji bi trebalo da gradi taj gasovod. Radi se o potpuno jasnom ruskom interesu. Tako dugo dok smo u Crnoj Gori imali suverenističku administraciju bili smo sigurni da će se taj projekt pokrenuti“, navodi analitičar te dodaje kako projekt TAP sada “beznadno stoji“.

U cilju pojašnjavanja geopolitičke bitnosti Crne Gore za stabilnost Evrope istaknimo kako je Crna Gora članica NATO saveza te kako se će bez obzira na očiti povratak proruske i prosrpske politike na vlast teško raskinuti članstvom.

Međutim, “dugoročno je to velika opasnost, koju čini se euroatlantski partneri zanemaruju“, ističe Gjenero te napominje kako ne smijemo zaboraviti kako se sve događa u vrijeme kada Evropa pokušava pronaći mirno rješenje kosovskog pitanja.

“Prepuštanje Crne Gore vlastitoj sudbini u kojoj bi Srbija mogla igrati jako veliku ulogu, odvija se istovremeno s pregovorima EU, Srbije i Kosova. Čini mi se da je računica EU da ako dođe do rješenja pitanja o Kosovu, Rusija gubi svoje oružje uticaja na Srbiju i da će onda biti lakše riješiti i pitanje pridruživanja Srbije zajedničkoj evropskoj sigurnosnoj politici, pa u tom slučaju više nije problematičan uticaj Srbije na Crnu Goru. Popuštanje Srbiji po pitanju Crne Gore kompenzacijski je ustupak za kooperativnost Aleksandra Vučića oko kosovskog pitanja. Međutim, to je vrlo riskantan potez, za kojeg ćemo tek vidjeti kako će završiti“, zaključio je Davor Gjenero za Direktno.

(Antena M, Foto: N1)