RUSIJA je pred donošenjem novog zakona koji bi omogućio nove mobilizacije za rat u Ukrajini.

“Ovi amandmani su napisani za veliki rat i opću mobilizaciju. A taj se veliki rat već može namirisati“, rekao je ovaj tjedan Andrej Kartapolov, šef Duminog odbora za obranu, dok je ruski parlament žurio s usvajanjem novog zakona.

Zakon je to koji omogućava Kremlju da pošalje još stotine tisuća ljudi u borbu te otkriva tužnu istinu: Vladimir Putin, daleko od traženja izlaza iz svog katastrofalnog rata u Ukrajini, priprema se za još veći, piše Financial Times.

Razumljivo je da mnogi u Ukrajini i na Zapadu žele vjerovati da je ruski predsjednik stjeran u kut. Ukrajinska vojska postupno ponovno osvaja zemlje koje su okupirali Rusi i pokazala se sposobnom za udar duboko u neprijateljski teritorij – čak i u sam Kremlj. Pritisak sankcija na Rusiju raste.

Za sada, Zapad ostaje ujedinjen u podršci Kijevu, a tokovi modernog oružja i novca podržavaju ukrajinske ratne napore. Konačno, pobuna koju je organizirao Wagnerov šef plaćenika Jevgenij Prigožin i vidljivi sukobi među višim ruskim vojnim zapovjednicima potiču nadanja da će se Kremljov ratni stroj slomiti.

Kremlj vjeruje da si može priuštiti dug rat

Stvari vjerojatno izgledaju sasvim drugačije Kremlju, koji vjeruje da si može priuštiti dug rat. Predviđa se da će rusko gospodarstvo zabilježiti skroman rast ove godine, ponajviše zahvaljujući vojnim tvornicama koje rade non-stop. Kritične komponente poput mikročipova potrebnih obrambenoj industriji stižu iz Kine i iz drugih izvora.

Unatoč sankcijama, ratna škrinja Kremlja još uvijek je prepuna novca, zahvaljujući neočekivanoj dobiti od energenata prošle godine i također prilagodljivosti ruskih izvoznika robe, koji su pronašli nove kupce i koji plaćanja podmiruju uglavnom u juanima.

Ako proračunski pritisci postanu akutniji, ruska središnja banka mogla bi dodatno devalvirati rubalj, olakšavajući plaćanje vojnika, radnika obrambene industrije i unutarnjih sigurnosnih snaga koje rusku elitu i javnost drže pod represijom i uglavnom u skladu s Putinovim katastrofalnim kursom.

Kad je riječ o samom ratu, Kremlj se još uvijek ne čini uznemirenim ukrajinskom protuofenzivom. Čak i ako Kijev bude još napredovao u protuofenzivi, Kremlj bi te dobitke mogao odbaciti kao privremene.

Na što računa Putin

Putin računa na činjenicu da je rusko ljudstvo koje se potencijalno može mobilizirati tri do četiri puta veće od ukrajinskog, a jedini hitni zadatak je moći iskoristiti taj resurs po volji: mobilizirati mnogo više ljudi, naoružati ih, uvježbati ih i poslati u borbu. Upravo je to svrha novog zakona koji bi Kremlju trebao pomoći da izbjegne još jednu službenu mobilizaciju.

Od sada, vlada može u tišini slati pozive za novačenje onoliko ljudi koliko smatra da je potrebno. Gornja dobna granica za služenje obveznog roka povisit će se s 27 na 30 godina, a u budućnosti bi se mogla ponovno povisiti. Nakon što se izda elektronička obavijest o mobilizaciji, ruske granice će odmah biti zatvorene kako bi se spriječio masovni egzodus vojno sposobnih muškaraca poput onoga kojem je Rusija svjedočila prošle jeseni.

Kazne za odbijanje služenja također su pooštrene. Ovi potezi, u kombinaciji s ogromnim državnim ulaganjem u proširenje proizvodnje oružja, trebali bi pomoći Putinu da izgradi veću i bolje opremljenu vojsku.

Paralelna taktika – gušenje ukrajinske ekonomije

Paralelna taktika je gušenje ukrajinske ekonomije. Znajući da je ukrajinski proračun na sredstvima za održavanje života koje osiguravaju zapadni saveznici, Kremlj želi Kijevu uskratiti sve izvore prihoda.

Moskva se stoga nije samo povukla iz sporazuma o žitu koji je omogućio ukrajinski poljoprivredni izvoz preko Crnog mora nego je i pokrenula masovne zračne napade na ukrajinske luke kako bi uništila svaku mogućnost oživljavanja sporazuma.

Ista logika podupire ruske zračne napade na civilnu infrastrukturu: cilj im je učiniti ukrajinske gradove nenastanjivim i spriječiti napore obnove.

Putin je napravio mnogo kobnih pogrešaka. Ali…

Kremlj se nada da će brza obnova ruske vojske i postupno desetkovanje ukrajinskog gospodarstva i oružanih snaga rezultirati rastućom frustracijom Zapada i smanjenjem materijalne potpore Kijevu.

Kako bi ubrzala ovaj proces i slomila volju Zapada, Moskva koristi prijetnje eskalacijom, uključujući širenje sukoba prema teritoriju NATO-a preko Bjelorusije uz pomoć tamo smještenih Wagnerovih plaćenika.

Putin je, zaključuje dalje Financial Times, napravio mnogo kobnih grešaka. Ali sve dok je on na čelu, Moskva će svoje još uvijek goleme resurse posvetiti ostvarenju njegove opsesije uništenjem i podčinjavanjem Ukrajine. Dok zapadni čelnici razmišljaju kakva će politicka podrške Ukrajini biti u trećoj godini ovog ružnog rata, svaka dugoročna strategija mora uzeti u obzir ovu realnost.

(Index.hr, karikatura: STUPS)