Finalni prijedlog rezolucije kojom bi se 11. juli u svijetu obilježavao kao dan sjećanja na žrtve genocida ubijene u Srebrenici na istoku Bosne i Hercegovine 1995. godine upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu, potvrdio je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Finalni prijedlog Rezolucije, u koji je Al Jazeerin novinar Ivica Puljić imao uvid, sastoji se od sedam tačaka, a njima se želi sačuvati sjećanje na srebreničke žrtve te spriječiti njihovo negiranje i veličanje osuđenih za ratne zločine.

Tako, pozivajući se na više presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, u finalnom prijedlogu Rezolucije stoji:

11. jula proglasiti Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine.

Dalje se navodi da Rezolucija:

Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja, te potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i putem svojih obrazovnih sustava, razvijanjem odgovarajućih programa, u cilju sprječavanja negiranja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti;

Također bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;

Naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenom pokopu istih poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se još trebaju suočiti s pravdom;

Potiče sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza prema Konvenciji o prevenciji i Kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodno običajno pravo o spriječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog kaznenog suda (ICJ);

Zahtijeva od glavnog tajnika UN-a da uspostavi program informiranja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi“, započinje svoje djelovanje pripremama za obljetnicu 2025. godine, te nadalje traži od glavnog tajnika da donese rezoluciju na uvid svim državama članicama, organizacijama unutar sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva za odgovarajuće poštivanje;

Poziva sve države članice, organizacije iz sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne organizacije i regionalne organizacije, te civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne faktore za obilježavanje Međunarodnog dana, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u spomen i čast žrtvama Genocida u Srebrenici 1995, kao i odgovarajuću edukaciju i osvješćivanje javnosti.

O Rezoluciji, čiji su formalni predlagatelji Njemačka i Ruanda a sponzori više od 20 drugih država među kojima su i najutjecajnije zapadne zemlje poput SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije, trebalo se glasti 2. maja u sjedištu UN-a, ali je glasanje pomjereno pa se sada očekuje da bi glasanje moglo biti sredinom mjeseca.

Protivljenje Srbije i RS-a

Srbija i entitet Republika Srpska u BiH se protive Rezoluciji, a u UN-u ponajprije računaju na podršku Rusije i Kine te prijateljskih zemalja Afrike i Južne Amerike.

Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske Republike Srpske, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.

Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim sudovima, uključujući i UN-ov Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osuđeno je više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora. Među osuđenim na doživotne kazne zatvora su i prvi predsjedik Republike Srpske Radovan Karadžić i general vojske RS-a Ratko Mladić.

(Al Jazeera/foto: Pixabay)