Skip to main content

Džozef: Ugovor sa SPC nije put u stabilnost, Vučić je veliki problem u regionu

Intervju 10. jul 2022.
6 min čitanja

"Srbija pod Vučićem podržava Rusiju, a ne Ukrajinu. Srbija pod Vučićem podriva i suverenitet sopstvenih susjeda"

Svako ko se prisjeti tenzija na Cetinju oko postavljanja mitropolita u septembru 2021. godine shvatio bi da žurenje sa potpisivanjem ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom nije put ka „političkoj i društvenoj stabilnosti“. Osim toga, Abazović je tada izjavio da je „glavni cilj“ nove manjinske vlade bio deblokada procesa evropskih integracija. Jasno je da se nijedan od ovih ključnih prioriteta neće postići pritiskom da se potpiše ovakav ugovor – kaže u intervjuu Pobjedi profesor na Univerzitetu Džon Hopkins u Vašingtonu i stručnjak za Balkan Edvard P. Džozef.

Stručnjak, koji predaje upravljanje konfliktima na poznatom vašingtonskom univerzitetu, vidi režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kao veliki problem u regionu i ističe da je usporavanje napretka Crne Gore ka EU jedan od ciljeva aktuelne vlasti u Beogradu.

POBJEDA: Crna Gora je danas pred kolapsom Vlade zbog insistiranja premijera Abazovića na potpisivanju ugovora sa Crkvom Srbije, čime se ponižava Crna Gora, kradu crnogorski identitet i državnost. Imamo i rok do kraja jula da ispunimo obaveze u oblasti pravosuđa koje od nas očekuje EU. Kako tumačite ovakvo ponašanje crnogorskog premijera i vidite li uticaj Beograda sa željom da blokira napredak Crne Gore ka EU?

P. DŽOZEF: Da bih odgovorio na ovo pitanje najbolje je da citiram premijera Dritana Abazovića s kraja aprila ove godine kada je formirana nova manjinska vlada. On je naveo: „Crnoj Gori je prije svega potrebna politička i društvena stabilnost“. Ko se prisjeti tenzija na Cetinju oko postavljanja novog mitropolita u septembru 2021. godine, shvatio bi da žurenje sa potpisivanjem ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom nije put ka „političkoj i društvenoj stabilnosti“. Osim toga, Abazović je tada izjavio da je „glavni cilj“ nove manjinske vlade bio deblokada procesa evropskih integracija. Jasno je da se nijedan od ovih ključnih prioriteta neće postići pritiskom da se potpiše ovakav ugovor. Na to su ukazivale i diplomate u Podgorici. Naprotiv, put ka političkoj i društvenoj stabilnosti je upravo ispunjavanje uslova za unapređenje ohrabrujućih izgleda za ulazak Crne Gore u EU.

Ne mogu sa sigurnošću reći koji su Abazovićevi motivi da progura ovu mjeru. S obzirom na eklatantnu kontradikciju u premijerovim ciljevima i prioritetima upravljanja, od njega treba tražiti jasno objašnjenje. Takođe ne mogu sa sigurnošću da kažem da li je ovde prisutna ruka Beograda u forsiranju ovog veoma spornog pitanja ugovora. Ono što mogu da kažem je da je Aleksandar Vučić pokazao malo interesovanja za sopstveni napredak Srbije ka EU – i pokazao veliki interes za podrivanje nezavisnog i pluralističkog karaktera Crne Gore. Usporavanje napretka Crne Gore ka EU bilo bi u skladu sa Vučićevim ciljevima. Sve dok Vučićev režim nastavi sa svojim manipulativnim stavom prema Zapadu, napredak Crne Gore ka EU će se u Beogradu doživljavati kao prijetnja.

POBJEDA: Evropska unija pokazuje potpuno odsustvo strategije za Zapadni Balkan i nema dobrih vijesti za zemlje regiona na evropskom putu. Davanje statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji je, naravno, reakcija na tragičnu stvarnost na istočnim rubovima Evrope. Međutim, Vučić koristi ovaj prazan prostor da progura inicijativu ,,Otvoreni Balkan“. Koliko je ova situacija opasna za region?

P. DŽOZEF: Nedostatak EU perspektive za region – osim za Crnu Goru – je prilično opasan, kao i ,,Otvoreni Balkan“. Prošlog mjeseca sam opisao opasnosti u članku, koji su mnogi vaši čitaoci možda pročitali. Istovremeno, građani Crne Gore imaju razloga za ohrabrenje. Na ovonedjeljnoj Diplomatskoj akademiji u Danilovgradu posebno sam tražio od visokog zvaničnika EU da potvrdi da li Crna Gora ima jasan put ka članstvu u EU – sve dok ispunjava uslove. Najjasnije su me uvjerili da je to tako. Drugim riječima, zvaničnik je Diplomatskoj akademiji, uključujući i crnogorske zvaničnike, poručio da je sudbina Crne Gore u EU u rukama Crne Gore – bez ikakvih dilema u Briselu ili drugim prijestonicama. U čemu je stvar: za razliku od ostalih pet zemalja, Crna Gora ima jasan put ka članstvu u EU. Što se tiče ,,Otvorenog Balkana“, on je odraz slabosti EU i pogrešne inicijative SAD.

Kao što sam objasnio u članku, ekonomije regiona su veoma neuravnotežene, kao i ključne ekonomije unutar same EU, poput njemačke. EU je nastala spajanjem Njemačke, Francuske i nekoliko susjeda pod širim, nadnacionalnim kišobranom. ,,Otvoreni Balkan“ odbacuje ovaj presedan dajući prednost najvećoj ekonomiji – i najmanje demokratskoj i najsubverzivnijoj zemlji – Srbiji. Srbija je već sada prvi trgovinski partner Crne Gore za uvoz i izvoz. Pravi interesi Crne Gore leže u pridruživanju širem trgovinskom bloku, Evropskoj uniji – sa svim pratećim pogodnostima koje susjed Crne Gore, Hrvatska, već uživa. Kao što sam napisao, davanje ekonomskog i političkog vođstva nedemokratskoj Srbiji bilo je naivno i prije 24. februara. Sada, nakon ruske invazije, s obzirom na to da Beograd nastavlja da otvoreno podržava zločinački Putinov režim, biti za ,,Otvoreni Balkan“ je veoma neodgovorno.

POBJEDA: Kakva je veza između mađarskog lidera Viktora Orbana i inicijative ,,Otvoreni Balkan“ i koliko im u svemu tome pomaže evropski komesar Oliver Varhelji?

P. DŽOZEF: Varhelji je Orbanov blizak saradnik. Odluka Evropske unije da jednog zvaničnika iz Mađarske – najmanje demokratske zemlje EU – postavi na dužnost zaduženog za „kopenhaške“ demokratske kriterijume za proširenje – bila je spektakularna greška. Varhelji je podržao ,,Otvoreni Balkan“, iako je EU inače prilično hladna (i privatno kritična) prema pristupu koji podržava Amerika. Što je još značajnije, Rusija je – preko Lavrova i kroz ponovljena pojačanja u Sputnjiku u Srbiji – podržala ,,Otvoreni Balkan“. Ipak, Srbija je ta koja je najdirektniji korisnik šeme za smanjenje barijera u regionu bez istovremenog povećanja poštovanja prema susjedima i poštovanja vrijednosti, propisa i reformi EU.

POBJEDA: Zašto SAD podržavaju takvu inicijativu, koja je u suštini samo paravan za nacionalističke težnje onih koji su je osnovali?

P. DŽOZEF: Trudim se da ne ispitujem razloge ili motive pojedinaca u SAD koji su podržali ,,Otvoreni Balkan“, ili njegovog prethodnika, ,,Mini Šengen“. Podržavam i poštujem predsjednika Bajdena i državnog sekretara Blinkena. Imam jasne razlike u mišljenju sa nekim zvaničnicima SAD kada je u pitanju predsjednik Vučić. Vučića ne vidim kao „faktor stabilnosti“ u regionu. Naprotiv. Iz razloga navedenih u mom članku, ne vidim ,,Otvoreni Balkan“ kao put za ekonomski ili politički napredak u regionu. Naprotiv. Više sukoba i tenzija će umanjiti investicije i ekonomski rast i podstaći više migracija iz regiona u kojem je previše građana izgubilo nadu u promjene.

POBJEDA: Da li je moguće, i zašto, da EU toleriše Aleksandru Vučiću to što nije uveo sankcije Rusiji?

P. DŽOZEF: Stalno postavljam isto pitanje. Biće sve neugodnije i štetnije za EU da ovo toleriše. Interesi SAD – koji leže u velikoj izolaciji Putinovog režima – takođe su ozbiljno oštećeni odbijanjem Srbije da sankcioniše Rusiju. Tretman Vučića kao nekakvog „partnera“ ili „faktora stabilnosti“ potpuno je zbunjujući kada on nastavlja dazagađuje region ruskim narativom koji se pravda zločinački i nekompetentno sproveden rat u Ukrajini.

POBJEDA: Crnogorski premijer Dritan Abazović podržava ,,Otvoreni Balkan“ i ne vidi problem u miješanju Aleksandra Vučića u gotovo sve unutrašnje stvari Crne Gore. Takođe, uticaj Srpske pravoslavne crkve, pogotovo nakon potpisivanja ovog ugovora, je sve snažniji. Kuda ide Crna Gora?

P. DŽOZEF: Vjerujem da sam to već govorio u prvom odgovoru. Nadamo se da Crna Gora ide pravo – i brzo – u Evropsku uniju. Sa liderstvom fokusiranim i ujedinjenim po tom pitanju, to je sasvim moguće. Crna Gora je ušla u NATO i taj korak je bio potpuno pozitivan za državu. Članstvo u EU bi takođe bio još jedan pozitivan, transformativni korak. Crna Gora ima priliku da se brzo pridruži EU – jedinstvena prilika u regionu. Crna Gora ne smije propustiti ovu priliku političkim igrama i lukavim mahinacijama. Svi građani zemlje – Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati i drugi – imaće ogromnu korist od ulaska u EU. Svi bi trebalo da budu zajedno i zahtijevaju od Vlade da se fokusira na ostvarive i neophodne reforme kako bi se to ostvarilo – i kako bi Crna Gora funkcionisala efikasno, uz više standarde vladavine prava. Svi građani treba da se suprotstave koracima koji samo povećavaju podjele u zemlji – i odvlače pažnju od ključnog cilja pridruživanja EU.

Svi građani Crne Gore koji podržavaju Putina ili misle da je „kriv i NATO“ grdno se varaju

POBJEDA: Kako ocjenjujete situaciju u Ukrajini, koliko će trajati ovaj sumanuti rat, kojim je Putin brutalno napao nezavisnu zemlju? Ima li uskoro šanse za mirovne pregovore?

P. DŽOZEF: Moramo uvijek da pamtimo ove istine o ratu u Ukrajini: prvo, ovo je, ničim izazvan, rat zločinačkog režima, na čelu sa Putinom; drugo, ukrajinska odbrana, koju predvodi predsjednik Zelenski, nije ništa drugo do herojski – i inspirativan akt za sve one koji cijene slobodu i demokratiju; treće, realnost je da je Rusija mnogo veća sila, sa mnogo više vojnih resursa i potpunim zanemarivanjem civilnog života ili pravila ratovanja. Svi građani Crne Gore, Srbi ili drugi, koji podržavaju Putina ili misle da je „kriv i NATO“ grdno se varaju.

Putin nije samo zločinac već i nekompetentni strateg koji je uspio da ujedini Zapad protiv sebe. On je budala koja je ubijedila dvije vojno neutralne zemlje – Finsku i Švedsku – da se pridruže NATO-u, zadavši Rusiji već strateški udarac. Zašto bi se bilo koji građanin Crne Gore – Srbin, Crnogorac, Albanac, Hrvat, Bošnjak – svrstao uz budalu i zločinca? Putinova Rusija nema budućnosti. Zašto se slagati sa režimom koji nema budućnost? Trenutna situacija je teška za Ukrajinu. Rusija koristi masovno artiljerijsko bombardovanje u regionu Donbasa. Ukrajinski vojnici se nevjerovatno drže. Ukrajini je potrebna još veća podrška SAD i njenih saveznika, uključujući posebno naprednu artiljeriju. Ironično, Srbija – koja je izvoznik oružja – mogla bi da pomogne u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, što Beograd kaže da podržava. Ali to su samo prazne Vučićeve riječi, smišljene da zaštite promašenu poziciju Srbije o Kosovu. Srbija je osporila nezavisnost Kosova preko UN Međunarodnog suda pravde.

Srbija je izgubila izazov 2010. godine, ali odbija da prihvati gubitak iako je Beograd sastavio pitanje na koje je Sud odgovorio. Srbija nastavlja da podržava ruski rat, iako tvrdi da podržava suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. Istina je jasna. Srbija pod Vučićem podržava Rusiju, a ne Ukrajinu. Srbija pod Vučićem podriva i suverenitet sopstvenih susjeda. Bezbjednost i prosperitet Crne Gore leže u NATO-u i EU. Jednog dana, demokratska Srbija će se pridružiti Crnoj Gori u obje organizacije. To će biti sjajan dan za obje zemlje.

Marija Jovićević (Pobjeda, foto: Beta)