Skip to main content

Džozef: SAD su napravile grešku i propustile da naprave vezu između rata u Ukrajini i sukoba na Balkanu

Jugoslavija 06. окт 2023.
3 min čitanja

"Svijet se promijenio u februaru prošle godine, međutim Balkan nije"

Na području Balkana, želja SAD za stabilnošću, često dolazi u konflikt sa normativnim željama za demokratizacijom i liberalizacijom ove regije. Ipak, stabilnost regiona je uvijek bila prioritet američke politike, zajednička je ocjena učesnika panela Balansirajući akti: pristup SAD stabilnost na Zapadnom Balkanu.

Politikolog Jasmin Mujanović komentarisao je politiku SAD prema Zapadnom Balkanu, što je ujedno i tema četvrog panela na današnjem 2BS Forumu, rekavši da je za SAD uvijek bila prioritet stabilnost ovog regiona.

„To je ta paradigma kroz koju svi predsjednici SAD analiziraju dešavanja na ovom području. Što se tiče stvarnih poslijedica, tu moramo biti malo više kritični. Stabilnost i demokratija, stabilnost i liberalizam ne idu uvijek jedno uz drugo. Na području Balkana, želja SAD za stabilnošćun često dolazi u konflikt sa normativnim željama za demokratizacijom i liberalizacijom ove regije. To vidimo kroz odnose SAD sa zvaničnim Beogradom“, smatra Mujanović.

Kaže i da je Beograd najvažniji strateški partner SAD na Balkanu, čak i više od nekih NATO saveznika.

„Vidjeli smo da je u opštini Zvečan povrijeđeno više vojnika KFOR-a, i šta je uslijedilo – sankcije za Kosovo. To je čudna reakcija i vrlo jasno nam sugeriše da je za ovu administraciju veoma važno da ima dobre odnose sa Vučićem, važnije nego dobri odnosi sa Podgoricom, Sarajevom, Kosovom“, tvrdi Mujanović.

Mujanović kaže da su Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Kosovo demokratske države, dok, tvrdi, Srbija nije.

„U Srbiji se pita jedan čovjek, dok se u ostalim državama regiona uočavaju demokratski režimi. Na primjer, kakva god bila BiH, ona je demokratičnija nego Srbija“, navodi Mujanović.

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu, govoreći o dešavanjima na Kosovu, kaže da se svijet promijenio u februaru prošle godine, međutim Balkan nije.

„Zašto je to tako, treba nam odgovor na to pitanje. Zašto su Zapad i Evropa jači, a zašto je Balkan tako slab“, kazao je Džozef.

Maske su, kaže on, pale i sada se vidjelo da je srpski lider Aleksandar Vučić uradio lošu stvar u kontekstu poslednjih dešavanja na Kosovu.

„SAD su napravile grešku i propustile da naprave vezu između rata u Ukrajini i sukoba na Balkanu. Čuli ste ambasadorku Rajnke, ovaj rat je prijetnja Evropi i Zapadu, i Balkan je dio tog svijeta“, naveo je.

Dodaje da je problem u kontekstu uticaja SAD na Balkan, stavka koja je zanemarena a tiče se situacije „Putinizma u Bugarskoj“ i njen stav prema Sjevernoj Makedoniji.

Miodrag Vlahović, predsjednik Crnogorskog helšinskog komiteta rekao je američka politika popuštanja prema režimu Aleksandra Vučića traje već 12 godina i da ona nije dala rezultate.

„Politika povlađivanja je legitimna diplomatska praksa ali se ona koristi iz određenih razloga u kratkom razdoblju. Razlozi su ti, što često želite da recimo pojedinac ili institucije rade na drugi način, i na taj način ih upozoravate da nije najbolje ono što rade. Primjer za to je politika štapa i šargarepe. Ali i ta šargarepa, kada se daje predugo, gubi smisao. Dakle, problematično je, ako 12 godina popuštate i gladite režim u Beogradu koji personifukuje Vučić“, rekao je Vlahović.

Takvo diplomatsko angažovanje, prema riječima Vlahovića, može da ima politiku popuštanje.

„Ali kad popuštate 12 godina a ništa se pozitivno ne dešava, ne postoji stagnacija nego regresija, onda je legitimno pitanje zašto instiraju na toj politici jer je to kontrproduktivno“, ocijenio je Vlahović.

Jasmin Mujanović smatra da je Amerika ideološka sila i dobar saveznik malih zemalja koje su težile ideološkoj liberalizaciji.

„Ljudi sa kojima sam u kontaktu, smatraju da SAD vodi idelošku idealističku normativnu politiku prema regionu a ne da tjera surovu real – politiku. U ovom momentu, to znači da najidelističke opcije postoje jeste da dvije strateške države, BiH i Kosovo dobiju stvarno odobrenje i podršku ka njihovim atlantskim inicijativima. Priča o proširenju do 2030. je šuplja priča, neće biti ništa od toga i svi pametni ljudi ovdje su svjesni toga, ali proširenje atlanstskog saveza do tog termina je sasvim legitimna i zašto to ne bi trebalo da bude američki i evroatlantski cilj a ne gubljenje vremena u zamrznzutim evropskim procesima dok ne dođe do stvarne političke tranformacije u EU pa tek onda na području Zapadnog Balkana“, kazao je on.

(Antena M, Foto: N1)