Skip to main content

DSHV: Lideri Hrvata u Vojvodini dobijaju pretnje

Vojvodina 09. мар 2021.
2 min čitanja

Vodeći ljudi hrvatske zajednice u Srbiji izloženi su pretnjama zbog zahteva da se hrvatski uvede u službenu upotrebu u celoj Vojvodini, gde god je to moguće, saopštio je danas Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV).

„DSHV najoštrije osuđuje najnovije zastrašujuće pretnje upućene u proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice, učestali govor mržnje na društvenim mrežama te povećan broj negativnih napisa u medijima“, navodi se u saopštenju za javnost.

Uz saopštenje su dostavili i fotografije naslova iz medija u Srbiji, kao i poruke pojedinaca u kojima se, između ostalog, navodi: “… marš iz naše zemlje pa pričaj ustaški gde hoćeš …“, „… Proterali ste srpski narod majku vam ustašku a tražite u srbiji neka prava, p… vam materina ustaška”.

Zahtev Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) sa sedištem u Subotici za uvođenje hrvatskog jezika kao službenog gde god je to moguće u Vojvodini usledio je nakon što je Skupština grada Subotice usvojila inicijativu da se započne sa procedurom uvođenja bunjevačkog jezika kao službenog u tom gradu.

Predsednica HNV-a Jasna Vojnić je taj zahtev uputila predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Ona je navela da po tom načelu traži uvođenje hrvatskog u službenu upotrebu u Gradu Somboru, gde je 8,39 odsto Hrvata, u opštinama Apatin (10,42 posto) i Bač (8,39 posto), kao i za područje cele Vojvodine.

Predsednik DSHV-a Tomislav Žigmanov je tada rekao da je reč o primeni pozitivne diskriminacije u odnosu na Bunjevce, kojih u Subotici ima 9,5 posto, a zakon predviđa da je obavezno uvođenje službenog jezika u slučaja kada pripadnika određene nacionalne manjine ima 15 posto, zbog čega je istom analogijom moguće i uvođenje kao službenog jezika na celoj teritoriji Vojvodine.

Inicijativi za uvođenje bunjevačkog jezika kao službenog usportivili su se i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Hrvatski PEN centar, a Ministarstvo spoljnih poslova Hrvatske uputilo je Srbiji protestnu notu.

Osim što ne postoji zakonsko utemeljenje za to, oni su ukazali i na činjenicu da je bunjevačka ikavica dijalekt hrvatske zajednice na severu Bačke, a ne standardizovani jezik.

(Autonomija, foto: Natalija Jakovljević)