Skip to main content

Đenero: Suverenisti pokazali da znaju igrati u lošim uslovima

Jugoslavija 05. dec 2023.
4 min čitanja

"To je prva optimistična vijest za Crnu Goru nakon dugo vremena"

Nakon brojnih prepreka u vidu – uplitanja sa strane, pokušaja manipulacija, odlaganja, najave bojkota, te nekoliko runda pregovora između opozicije i izvršne vlasti, juče je u Crnoj Gori počeo dugoočekivani popis stanovništa.

Dok je u sređenim društvima (kakvo naše nije) popis stvar statistike, u Crnoj Gori ono je politizovano do nivoa opstanka crnogorske nacije. Suverenistički politički blok, koji je prvobitno pozivao na bojkot, nakon niza sastanaka sa novim premijerom Milojkom Spajićem, uspio je da se izbori da svi uslovi koje su sporazumom tražili od Vlade budu, prema njihovim riječima, ispunjeni.

I dok oni ukazuju da će popis u novim okolnostima biti regularan, jedan dio građanski orijentisanih intelektualaca i građana popis u ovom momentu ne vidi kao dobru vijest već kao – biranje između dva zla.

Da li je tako i koliko je ovo zapravo važna pobjeda opozicije, za Portal Analitika govori hrvatski politički analitičar Davor Đenero. On podsjeća da je politika uvijek umijeće mogućega, odnosno odabir između dva ili više rješenja, od kojih nijedno nije optimalno.

Rizik bojkota popisa bio ogroman

„Zato je politička djelatnost toliko složena, a ishodi političkog procesa teško predvidljivi. Politika se odvija u vrlo skučenom ‘iracionalnom manevarskom prostoru’ između odnosa moći i poretka zakona, i akterima je ostavljeno vrlo malo vremena i vrlo malo manevarskog prostora za odlučivanje. Slučaj crnogorskog popisa stanovništva, kojeg je prethodna tehnička vlada namjerno tempirala u vrijeme smjene vlasti i uspostavljanja nove strukture države, dobar je primjer takve nepovoljne situacije za donošenje odluka“, ocijenio je Đenero.

Akcentuje i da je rizik bojkota popisa stanovništva bio ogroman, možda, kako ukazuje, i veći od rizika koji donosi bojkot izbora.

“Za one koji bojkotuju izbore, čak i ako su obični apstinenti, a ne organizovani dio pokreta, kakav je bio onaj ‘bijelih listića’ u Srbiji na kraju administracije Demokratske stranke i na početku današnje autoritarne neoradikalske vlasti, brojni će analitičari reći da su to ljudi koji po svojoj odluci ne sudjeluju u političkom tijelu svoje države. Odluka da se ne učestvuje u političkom tijelu ujedno znači i odricanje od prava na političko predstavljanje, ali ne i od obveza koje državne vlasti kreiraju za sve pripadnike nekog društva”, navodi Đenero.

Slično bi, ističe, bilo i s popisom stanovništva.

“Odlukom suverenističkog dijela crnogorskog političkog korpusa da bojkotuje popis stanovništva, mogla bi se kreirati situacija u kojoj bi se popis sproveo, njegovi rezultati bi bili formalno legalni, a ishod popisa bi imao toliku devijaciju, koliku uz sva namještanja, pritiske, falsifikate, javne vlasti koje žele naštetiti crnogorskom suverenizmu, ne bi mogle kreirati”, ukazuje Đenero.

Suverenističke stranke otvorile manevarski prostor

Sagovornik Analitike ocjenjuje da su suverenističke stranke u Crnoj Gori otvorile manevarski prostor za razgovor s novom vladom, doduše u vrlo suženoj niši ali, kako napominje, na više od toga nisu mogli računati.

“Već to što je crnogorskim suverenistima uspjelo dezavuisati Andriju Mandića, koji je nevoljko pristao na odgodu popisa stanovništva, ali decidno ustvrdivši da pristaje sam na odgodu od mjesec i ni dana više, predstavlja politički uspjeh za DPS i partnere. I suverenistima, ali i novom premijeru Spajiću uspjeh je ograničavanje karaktera ‘apsolutnog veta’ u Mandićevoj retorici, jer to znači da je ipak njegova pozicija veto snage u crnogorskom političkom sistemu, koja bi ga trebala učiniti zapravo najsnažnijom akterom, snažnijim i od formalnog premijera i formalnog predsjednika, već na samom početku dovedena u pitanje”, smatra Đenero.

Kako dodaje, procjena da se trenutno ne može učiniti više od toga čini se uvjerljivom i mudrom. Napominje da je sada sigurno da je manevarski prostor za manipulacije popisom stanovništva i njegovim ishodima ipak smanjen, u odnosu na ono što bi se dogodilo da je popis započeo prema Abazovićevom rasporedu.

“Crnogorski suverenisti pokazali su da znaju igrati u lošim uslovima, da mogu redukovati štete koje proizvodi loša administracija i da mogu biti kontrolni mehanizam u društvu. Time su povećali i svoju vidljivost u političkom sistemu i vjerojatno ugled među biračima. U nastavku, moraju i dalje djelovati kao kontrolna sila, i to će uticati na izvršioce, one koji će sprovoditi izbore, da barem ograniče nivo planiranih manipulacija”, naglašava Đenero.

Rekonstrukcija Vlade biće samo formalne prirode

Sagovornik Analitike stava je da će rekonstrukcija vlade iduće godine biti samo formalne prirode, tj. formalno priznanje da Mandić i Knežević, odnosno negdašnji DF „ne podržavaju koaliciju spolje” nego da predstavljaju najveću političku opciju u toj koaliciji.

“To je tako već sada kad osim položaja predsjednika parlamenta ta koalicija raspolaže i s 40 odsto mjesta u administraciji”, smatra Đenero.

Što se, pak, tiče otvaranja „ustavnih pitanja”, Đenero cijeni da je snaga Mandića i njegovih sljedbenika daleko manja nego ona koja izvire iz veto pozicije.

“Da bi se sprovela ustavna reforma po bilo kom pitanju, pa tako i u pitanu jezika, potrebno je okupiti ustavnu, dakle dvotrećinsku većinu u parlamentu. Ustav je uvijek ‘ustava’, brana pretenzijama vlasti da uspostavi apsolutnu moć”, ukazuje on.

Ukazuje da nije važno kolike su ambicije Mandića i njegovih gospodara, nalogodavaca, nego je, kaže, ključno da suverenistička Crna Gora ostane konsolidovana i aktivna u parlamentarnoj areni, da onemogući manipulacije ustavnom većinom i zaštiti konstitucionalni poredak Crne Gore.

“Zato je važno što je prvi spor konstitucionalista s rušiteljima crnogorske državnosti i ustavnosti, onaj oko popisa stanovništva, pokazao i snagu i političku vještinu crnogorskih suverenista i konstitucionalista. To je prva optimistična vijest za Crnu Goru nakon dugo vremena”, smatra Đenero.

Pretjerana fragmentacija saveznik autokratskih opcija

Osvrnuo se i na formiranje nove Crnogorske evropske partije, kazavši da je jedan od temelja liberalno demokratskog poretka da formiranje političkih stranaka i političko organizovanje mora biti slobodno.

“Jedno je, međutim, pitanje slobode političkog organiziranja, a drugo je pitanje snage i kapaciteta za osnivanje novih političkih stranaka. Ulazak u političku arenu za nove je stranke izrazito teško i ‘skupo’ i malo je onih koji mogu ‘platiti cijenu’ ulaska u parlamentarnu arenu, a ta cijena je osvajanje barem pet procenata podrške biračkog tijela i prelazak izbornog praga. Stranka koja nema parlamentarni potencijal nije stranka u pravom smislu riječi”, navodi Đenero.

Nije važno kolike su ambicije Mandića i njegovih gospodara već da suverenistička Crna Gora ostane konsolidovana

Ipak, nelogičnim mu se, kako kaže, čini osnivanje Crnogorske evropske partije, kao nove političke stranke.

“Naime, kompletan spektar crnogorskih suverenističkih opcija je evropski i evroatlantski usmjeren. Logična je podjela suverenističkog spektra unutar tradicionalnih demokratskih političkih svjetonazora ili ideologija: konzervativne, liberalne, socijaldemokratske i ekologističke, uz stvaranje pretpostavki da sve ove četiri grupacije mogu međusobno politički sarađivati, svoje vrijednosne razlike zanemariti kad je riječ o obrani temeljnih zajedničkih ustavnih vrijednosti. Pretjerana fragmentacija, naime, nije saveznik demokratizacije, nego, upravo suprotno, saveznik autoritarnih i autokratskih političkih opcija kojima pomaže mrvljenje demokratskog političkog tijela i njegovo slabljenje”, zaključuje Đenero.

(Portal Analitika, foto: N1)