Skip to main content

Dinko Gruhonjić: Zapad potcjenjuje volju Beograda za regionalnom destabilizacijom

Građani 16. maj 2022.
5 min čitanja

"Srbija se militarizuje već godinama, sada žele vratiti i obavezni vojni rok, kupuju rusko i kinesko naoružanje"

Vlada Zdravka Krivokapića nestručna u svakom smislu te riječi je imala ulogu da destabilizuje Crnu Goru, kazao je za Aktuelno.me istaknuti novinar i profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu Dinko Gruhonjić. Smatra da su za samo osamnaest mjeseci koliko su bili na poziciji uspjeli da vrate Crnu Goru trideset godina unazad.

“Već iz načina na koji je nastala, u manastiru Ostrog, jasno je da im je osnovni zadatak bio ‘posrbljavanje’ Crne Gore. Iz te misije su proistekle i međuetničke napetosti, koje su drastično narušile interetnički sklad Crne Gore, koja je i Ustavom definisana kao građanska država i koja je takva i bila u stvarnosti, prije dolaska ‘apostola’ na vlast”.

Ističe da manjinsku vladu predvodi Dritan Abazović, koji je svojim činjenjem u mandatu potpredsjednika apostolske vlade takođe nanio veliku štetu Crnoj Gori, zbog čega je, kako dodaje, ”onaj većinski dio Crne Gore opravdano skeptičan prema njegovim namjerama”.

Aktuelno: Koliko će dolazak nove Vlade na čijem je čelu Dritan Abazović doprinijeti vraćanju Crne Gore na pravi put i usmjerenju ka članstvu u Evropsku uniju?

Gruhonjić: Tu vladu treba posmatrati prije svega kao prelazno rješenje do parlamentarnih izbora i formiranja vlade koja će imati puni mandat od građana i koja će biti – ubijeđen sam u to – u punom smislu riječi proevroatlantska.

Manjinsku vladu predvodi Dritan Abazović, koji je svojim činjenjem u mandatu potpredsjednika apostolske vlade takođe nanio veliku štetu Crnoj Gori. Zbog toga je onaj većinski dio Crne Gore opravdano – blago rečeno – skeptičan prema njegovim namjerama. Čemu i sam doprinosi, jer izgleda ne može bez Ostroga pa odlazi tamo da se sastane sa patrijarhom Crkve Srbije Porfirijem. A upravo je Crkva Srbije glavni unutrašnji destabilizator Crne Gore, što se najbolje vidjelo prilikom sramnog i veoma opasnog helikopterskog suzavac ustoličenja mitropolita Jaonikija na Cetinju, 5. septembra prošle godine.

Abazović se pomalo ponaša kao Vučić, u maniru “dobro jutro, čaršijo, na sve četiri strane”. Ako tako nastavi, skupo će ga to koštati na izborima. Podsjećam da je i na izborima 2020. godine izdao građansku Crnu Goru, jer je GP URA odvukao u zagrljaj sa velikosrpskim i proruskim partijama. A među njima i onim partijama koje su, u sadejstvu sa Kremljom, pokušali ubiti predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i izvršiti državni udar 2016. godine. Dakle, izbor je jasan i na Abazoviću je da odluči da li će imati političku budućnost ili će se nastaviti ponašati kao Buridanov magarac i završiti na smetlištu političke istorije Crne Gore.

Aktuelno: Premijer Dritan Abazović je izjavio da se zalaže za regionalnu inicijativu Otvoreni Balkan, da li je to ono što je Crnoj Gori potrebno?

Gruhonjić: To nije ono što je Crnoj Gori potrebno i upravo to je ponašanje o kojem sam govorio u odgovoru na prethodno pitanje. Da se ne može sjediti istovremeno na više stolica, najbolji primjer je Srbija, koja je zbog takve spoljne politike došla na samu ivicu nove apokalipse, nalik na onu iz devedesetih godina prošlog vijeka. Sjedenje na dvije ili više stolica uvijek se završi bolnim prizemljenjem od kojeg i trtica umije da pukne.

Do dolaska pijane Krivokapićeve vlade na vlast, Crna Gora je bila apsolutni šampion u procesu prdruživanja Evropskoj uniji. Samim tim, postavlja se logično pitanje zašto bi se Crna Gora mjerila sa Srbijom, Albanijom ili Severnom Makedonijom, koje su – sve od reda – daleko iza nje po uspješnosti evrointegracija? Zar nije sasvim logično da Abazović “otkoči” proces pristupanja EU i da da svoj doprinos da se taj proces privede kraju? A ne da ulazi u nekakav paralelni proces Otvorenog Balkana, koji ne samo da je neizvjestan, već je i krajnje sumnjiv, jer ga najviše zagovara Aleksandar Vučić. Vučić je, tobož, za regionalne integracije i saradnju, a onda, poput nekakvog njegovog trbuhozborca, svako malo iskoči notorni Aleksandar Vulin koji se potrudi da nas uvjeri da je Srbija zainteresovana jedino za ostvarenje bolesne ideje “srpskog sveta”. A u tom svijetu Crna Gora ima ulogu “srpske Sparte”.

Aktuelno: Da li je agresija Rusije na Ukrajinu uzrokovala da oslabi srpski hegemonizam ka Crnoj Gori koji je predvodio Aleksandar Vučić?

Gruhonjić: To ćemo tek vidjeti, ja bih savjetovao oprez. Mislim da Kremlju u ovom momentu nasušnu potrebu predstavlja izazivanje novog rata, a Zapadni Balkan je u Evropi glavni kandidat za to. Najugroženiji su svakako Bosna i Hercegovina i Crna Gora, kao i sjever Kosova, dok je Srbija očigledno ruski proksi na Balkanu. Mislim da se, i nakon iskustva iz devedesetih godina 20. vijeka, na Zapadu potcjenjuje volja zvaničnog Beograda za regionalnom destabilizacijom pa i proizvođenjem novog rata.

Ako Zapad to ne vidi, i ako je spreman da i dalje nudi ustupke Vučiću kako bi ga privoljeli da se jasno opredijeli i “pređe” na zapadnu stranu, svi zajedno ćemo biti u velikom problemu. Potreban je jasan i beskompromisan pritisak na Beograd, a ne nekakav “hod po jajima”. Srbija se militarizuje već godinama, sada žele vratiti i obavezni vojni rok, kupuju rusko i kinesko naoružanje, drže na kratkom povocu secesionistu Milorada Dodika u Bosni i Hercegovini i Demokratski front u Crnoj Gori, pustili su ruske obavještajne službe da duboko penetriraju u Srbiju, imaju takozvani ruski humanitarni centar u Nišu koji je – po svemu što znamo – obavještajna baza, imaju Crkvu Srbije koja je agentura notorne Ruske pravoslavne crkve… Kada to sve znamo i kada vidimo kakva zverstva Putin pravi u Ukrajini, ne mogu a da se ne zapitam kako je moguće da se Zapad i dalje sa zvaničnim Beogradom igra nekakvim kompromisima? Potrebno je djelovati sada i odmah, bez odlaganja.

Aktuelno: Kako komentarišete kao novinar što napadi beogradskih tabloida nijesu ni približno jaki u posljednja tri mjeseca u odnosu na prethodni period?

Gruhonjić: Vučićev režim je klasični “šibicarski” režim, koji bi još da se igra igrice “srce na istoku, lova na zapadu”. Pa se preko tabloida, za koje i ptice na grani znaju da ih uređuje Vučić, šalju dimni signali kako – eto – samo što nije okrenuo leđa Putinu i priklonio se Zapadu. Opet pokušava kupiti vrijeme, valjda se kukavički nadajući da će rat u Ukrajini prestati i da će svijet opet biti kao prije 24. februara 2022. Ali, neće! Rusija je na pogrešnoj strani istorije, Putin ih je odveo u istorijski ćorsokak iz koga se neće ni brzo ni lako vratiti, i svako onaj ko se jasno ne ogradi od toga, svrstaće se s onu strane civilizacije.

Aktuelno: Pomoćnik komandanta Protivterorističke jedinice i jedan od komandanata policijskog nasilja nad građankama i građanima na Cetinju 5. septembra prošle godine, koje je nazvao „bagrom“, Petar Knežević još je na toj funkciji. Kakvu sliku nadležni organi šalju nereagovanjem?

Gruhonjić: To je prava ilustracija razmjera štetočinstva koje je Krivokapićeva vlada načinila “po dubini”. Ko zna koliko je institucija izbušeno i zagađeno nestručnim kadrovima čija je jedina preporuka bila “spomenica” o učešću na litijama koje je organizovao pokojni Amfilohije.

Policija je na Cetinju 5. septembra prošle godine učestvovala u pokušaju izazivanja građanskog rata. Građanski rat su spriječili građani Cetinja herojskim postavljanjem barikada. Zamislite samo šta bi se desilo da barikade nisu bile postavljene i da je na Cetinje nahrupila “spontano” organizovana masa u režiji Crkve Srbije i velikosrpskih i proruskih partija? A to jeste bio scenario za izazivanje krvoprolića. Takve ljude nazivati “bagrom” i biti pomoćnik komandanta Protivterorističke jedinice je u najmanju ruku sramota i ljaga za profesiju policajca.

Aleksandra Popović (Aktuelno.me, foto: Gradski portal)