Pamtim kako je nekada u KZ pisalo da se očigledne stvari ne dokazuju. Ne znam piše li i danas, ali znam da bi se norma komotno mogla primijeniti na tezu iz naslova. Da je Crna Gora medijska kolonija – očigledno jeste. A zašto „o državnom trošku“, e to, možda, treba dojasniti?

Nedavno je Vlada odlučila da sa 200 hiljada eura „para svih građana“ plati dug što ga tri komercijalne televizije (Vijesti, Prva TV i Nova M), čiji su vlasnici milioneri (milijarderi?) iz Srbije, ima prema Radio difuznom centru (RDC)! Prosto, moglo im se pa su uradili. Nijesu se ni potrudili da objasne kriterij izbora, nego su pred prosti puk bacili bezobrazno objašnjenje da je podrška ovome tv-trojstvu – „javni interes“.

Obavezu plaćanja usluga državnom preduzeću RDC, inače, imaju sva elektronska glasila – sve radio i televizijske stanice. A Vlada je odlukom od 8. aprila, ponovimo, pomogla samo tri! Po svom izboru! Za one koji ne pamte, podsjećanje: pomagale su elektronske medije i ranije vlade, samo ne ovako drsko i glupo očigledno selektivno. „DPS-ove“ vlade častile bi (oprostile dug RDC) televizije sa nacionalnom frekvencijom sa po nekoliko stotina hiljada eura, a radio stanicama, (uključujući i Antenu M) udijelile bi mrvice.

Ajdemo dalje…

Agencija za elektronske medije (AEM) raspisala je tek u martu ove godine Konkurs za raspodjelu prošlogodišnjih sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, namijenjenih radio i tv emiterima. I ta „ažurnost“, sama po sebi, govori o empatiji AEM prema, prije svega radio stanicama, koje na mršavom tržištu jedva drže nos iznad vode.

Konkurs je, dakle, raspisan u martu, a zvanične informacije o rezultatima i podjeli novca iz Fonda – nema ni dan danas!? Uzalud pozivi, pitanja, zahtjevi… traje oficijelni muk filovan hrpom „pouzdanih“ dojava.

Nezvanično, dakle, ogromna većina prijavljenih radio stanica nije dobila ni cent. Među eliminisanim iz natječaja za novac iz Fonda je, navodno, i Antena M. I dalje nezvanično, jer zvaničnoga obavještenja, a kamoli objašnjenja nema – razlog škartiranja su neizmirene obaveze prema Agenciji.

Ne znam za ostale, ali Antena M nema dugovanja Agenciji za 2021, niti ih je imala u trenutku kad je Konkurs raspisan. U AEM su, međutim (navodno), kao uslov za prijavljivanje, odnosno razmatranje prijave, podrazumijevali i plaćenu ratu za prvi kvartal ove godine.

Ok, nije mi baš logično, naročito imajući u vidu kontekst, da se prijava za sredstva iz prošle godine uslovljava plaćanjem obaveza iz ove, ali neka to bude moguće tumačenje Pravilnika.

Ali, šta je sa čl. 16 Pravilnika, u kojem je precizirano da najduže 15 dana nakon isteka roka za prijavljivanje na javni konkurs (istekao je 5. aprila), Savjet Agencije mora u pisanoj formi zatražiti od podnosioca da prijavu/ zahtjev ili prateću dokumentaciju dopuni ili ispravi podacima ili dokumentacijom „koja ne predstavlja osnov za bodovanje ili ne može uticati na rezultate bodovanja“?

Nakon predate prijave Antena M se više puta raspitivala je li naš podnesak u redu. Nije nam rečeno, iako ih citirana norma na to obavezuje, da nedostaje bilo kakav dokument. Ni u roku od 15 dana, ni do danas.

Potvrda o izmirenim obavezama prema AEM ni na koji način ne utiče na bodovanje. Ona je, jednostavno, uslov koji je propisan da bi prijava ušla u konkurenciju. A za ispravljanje takvih nedostataka Savjet je bio dužan da upozori medije u roku od 15 dana, po završetku konkursa. Boduju se sasvim drugi elementi i koga ne mrzi da se bavi tim, inače potpuno nakaradnim sadržajem, smislenim kao bodljikava žica na plaži – neka ga potraži i pročita na sajtu AEM.

Podsjetiću Fond je smišljen radi finansijske podrške medijima, ali je Pravilnik osmišljen kao minsko polje preko koga mogu preći samo oni koji već imaju milione u džepovima. Kao relativno mlad i naivan i ja sam vjerovao da je to samo posljedica gluposti, a danas ni zeru ne sumnjam da je posrijedi plansko ostvarivanje cilja iz naslova.

Jedan od legalnih, a brutalno diskvalifikujućih uslova za prijavu na Konkurs je i potvrda iz Poreske uprave o izmirenim obavezama za poreze, doprinose, eventualne protokole ili druge akte o reprogramu duga. Iliti – vladavinom prava i poreskom disciplinom do istrebljenja onih koji su zakasnili sa akumulacijom kapitala! Nevrijednih „javnog interesa“ po apostolsko-abazovićevskom razumijevanju te kategorije. Nebitnih reakcije ambasadorke Popa, ambasadora „Kvinte“, „pasa čuvara“ fer tržišne utakmice, novinarskih sindikata i udruženja…

Antena M obratila se PU 17. marta i tražila potvrdu da je uredno izmirila obaveze. Vrijeme do kraja mjeseca nije bilo dovoljno da nam Poreska izda tu potvrdu, nego je gospodin, čije ćemo ime ovoga puta preskočiti, sačekao da se kalendar okrene na 1. april, pa da nas ljubezno obavijesti kako moramo izmiriti preko 14 hiljada eura obaveza po raznim osnovama. Dospjelim, pogađate – baš 1. aprila. Negativac iz PU sjetio se da nam obračuna i ona dva mjeseca iz perioda kovida, za koje je država, kroz mjere pomoći, dozvolila odgađanje plaćanja protokola o reprogramu duga.

I platili smo, nije bilo druge ako smo, a jesmo željeli u trku za novcem „svih naših građana“, pohranjen u Fondu za…

Nema potrebe za nabarajanjem sličnih događaja, koji samo potvrđuju naslovnu konstataciju. Zašto podsjećati da je Antena M morala i na sudu da se bori ono što joj je, po Pravilniku koji su drugi pisali, pripadalo, pa otimano. Da je prije nekoliko godina Vlada donijela bezmalo lex specialis, samo da „Živa istina“ ne bi bila emitovana na Javnom servisu.

Ovo je, dakle, odnos državnih institucija i nezavisnih regulatora prema Anteni M, praktično jedinoj ozbiljnoj i uticajnoj medijskoj kući koja nije u vlasništvu stranaca. Verujte, ne zato što nije bilo ponuda…

Sve navedeno samo je skica mudre medijske politike, koja traje decenijama i koja je Crnu Goru učinila medijskom kolonijom. Jedno po jedno, nestajala su isključivo glasila čija je uređivačka politika bila na fonu nezavisne, građanske, euroatlantske Crne Gore. TV In ugašena je, koliko znam, zbog duga koji nije bio mnogo veći od sume što su je 8. aprila, „malim prstom“ kako bi rekao predsjednik SNP, dodijelili na nekom užem kabinetu svetosavske vlade. Ako dobro pamtim, Montena je „otišla“ u prekogranične ruke po cijeni izmirenja obaveza državi (CG) za plate, poreze i doprinose… Sreća pa je nekoliko medijskih kuća završilo u rukama čovjeka koji od njih nije napravio anticivilizacijske i anticrnogorske postaje. Dok mu ne pukne film i digne sidro?

U crnogorskim rukama ostala je, zapravo, samo Antena M. Kao suštinski javni servis (onaj formalni sve više liči na In4s) u privatnom vlasništvu. Kao mjesto sa kojega je, dok su svi bili u šoku od 30. avgusta, već 31. krenuo „Crnogorski odgovor“. Kao neko ko o svome trošku pokušava da ispegla ono što zabrlja CANU, Istorijski institut, UCG i slične „ubice“ državnoga budžeta i mentalnoga zdravlja nacije. Kao, legitimno je pomisliti, neko toliko neprilagođen vremenu da u danima ispunjavanja uslova za narečeni Konkurs, plati doštampavanje 500 primjeraka knjige „Crnogorstvo“ (koju dijelimo besplatno), umjesto da plati ratu za AEM…

Sva je prilika da Antena M predstavlja višestruki incident. Od izbora prioriteta, do činjenice da je preživjela. Zato bi, nakupilo se i previše indicija za takav zaključak, neko da ovome „incidentu“ napokon dohaka podizanjem birokratskih barijera pred našim pravom da radom dođemo do zarade.

E, pa sve finte Poreske uprave i svi gafovi u tumačenjima Pravilnika jedne dame u AEM i nekoliko članova Savjeta, sva lažljiva natezanja da nas prikažu kao abonente državne kase, dok je drugi prazne… ne samo da nas neće ugasiti, nego mogu da nas zainate, pa da otvorimo televiziju.

P.S.

Na linku su zvanični podaci, vrijedi ih pogledati. 

(Antena M, foto: Gradski portal)