Skip to main content

Dan kada je antiratni pokret institucionalizovan

Građani 05. нов 2011.
2 min čitanja

Lider Lige socijademokrata Vojvodine (LSV) Nenad Čanak poručio je večeras građanima Sente da ne smeju da zaborave da je tačno pre 20 godina u tom mestu antiratni pokret u Srbiji „ušao u instituciju“.

„U Senti se govorilo o tome da se rat prekine i o referendumu koji treba da se odigra oko rata. Uči li se danas to u udžbenicima istorije? Ne. Uči se o ulozi Draže Mihajlovića u Drugom svetskom ratu“ rekao je Čanak na skupu povodom dve decenije od velikog antiratnog mitinga protiv slanja vojnika iz Vojvodine na vukovarsko ratište.

Toga dana na ulice Sente izašlo je oko 5.000 ljudi, koji su po prvi put javno izrazili veliko protivljenje mobilizaciji i odlasku na hrvatsko ratište. Na mitingu je govorio i Nenad Čanak, koji je nekoliko dana kasnije mobilisan i poslat na ratište.

Miting je održan i sutradan, a protesti u Senti preneli su se i na druge gradove u Vojvodini.

Čanak je večeras rekao da je očekivao da će se za proteklih 20 godina mnogo toga drugačije u Srbiji desiti.

„Kao da niko nije izvukao pouku iz onoga od pre davdeset godina. A poruka je: dok smo zajedno niko nam ne može ništa“, rekao je Čanak i upozorio da danas imamo fašiste na ulicama, kojima u Beogradu nedavno nisu uspeli da se suprotstave.

Lider LSV je rekao da ćemo tek videti kako će se to završiti i podsetio da se Ustavni sud Srbije već dva puta proglasio nenadležnim kada je trebalo zabraniti neke jasne fašističke organizacije.

„Tu je sada na iskušenju naše vaspitanje, naš dobar odnos sa susedima i naša svest da sa fašistima nema života nikome“ rekao je Čanak i dodao da će izvršiti obećanje dato pre 20 godina da nikada neće pristati na podele i nerazumevanje.

Poručio je da se nikada ne sme zaboraviti hrabrost ljudi u Senti i hiljada majki koje su stajale ispred Skupštine Sente i digle svoj glas protiv rata.

Na večerašnjoj tribini u Skupštini opštine Senta, pored lidera LSV, govorili su i drugi učesnici antiratnih demonstracija.

Antiratni aktivista Bala Lajoš rekao je da se ni danas ne oseća herojem, jer je samo uradio ono što se od njega očekivalo i što je smatrao da treba.

„Želeo bih ovom prilikom da podsetim na prave heroje, one majke koje su otišle peške do Tornjoša po svoju decu“, rekao je Bala i dodao da treba pomenuti i mnoge druge bezimene heroje koji su zavredili mnogo više pamćenja.

Pre tribine položen je venac kod table posvećene demonstracijama 5. i 6. novembra 1991. godine, koja se nalazi na zgradi Skupštine opštine.

(Autonomija)