Skip to main content

Blagi porast krajnje desnice neće donijeti veće promjene u EU

Planeta 13. јун 2024.
3 min čitanja

"Ipak ne smijemo zanemariti ni porast nacionalizma uslovljen ksenofobijom i poduprijet ruskim uticajem"

Rezultati izbora za Evropski parlament oslikavaju raspravu koja već neko vrijeme prožima političku scenu, prema kojoj Evropska unija pokazuje trend pomicanja u desno.

Iako rast desnih struja nije bio toliko drastičan koliko se u anketama previđalo, liberalne i zelene stranke doživjele su blagi pad podrške.

Od ukupno 720 zastupničkih mjesta, najveća grupacija ostaje Evropska narodna stranka (EPP), koja osvaja 184 mjesta. To predstavlja povećanje od osam zastupnika u usporedbi s prethodnim izborima 2019. Socijaldemokrati će imati 139 mjesta, zadržavajući svoj dosadašnji broj zastupnika, dok su liberali (Renew Europe) doživjeli pad sa 102 na 80, a Zeleni sa 71 na 52 mjesta.

Stranke ekstremne desnice u okviru Evropskih konzervativaca i reformista imat će 73 zastupnika, što je povećanje za četiri mjesta u usporedbi s prethodnim sastavom parlamenta. Krajnje desne stranke unutar kluba Identitet i demokratija osvojile su 58 mjesta, što je povećanje od devet zastupnika. Važno je napomenuti da njemački AfD, koji je izbačen iz ekstremno desnih grupacija, ulazi u parlament unutar šire grupe koja broji 53 zastupnika, a još nije jasno kojoj će grupaciji pripadati.

Politika EU ostaje ista

Armina Galijaš, viša naučna saradnica u Centru za studije jugoistočne Evrope Univerziteta u Grazu, kaže za Al Jazeeru kako rezultati nisu tako loši kako su bili najavljivani i od nekih očekivani ili čak priželjkivani.

„Prodor krajnje desnice se nije ostvario iako su te stranke dobile na glasovima. Prava pobjednica je Evropska narodna stranka (EPP), odnosno koalicija desnog centra. Ako Ursula von der Leyen bude opet nominirana, postoji šansa da bude opet i izabrana. Široka koalicija narodnih stranaka, socijalista, liberala i zelenih bi joj to mogla i omogućiti, a s tim se ne bi bitno ni promijenila politika u idućih pet godina“.

Sličnog mišljenja je i Haris Ćutahija, direktor Vanjskopolitičke inicijative BiH (VPI), koji smatra da je veće iznenađenje lošiji izborni rezultat zelenih i liberala nego blagi porast desničarskih snaga, te da ne treba očekivati neke prevelike promjene na političkoj sceni EU-a u predstojećim godinama.

„Rezultati izbora za Evropski parlament jesu donekle iznenađujući, ali ne iz razloga porasta krajnje desnice, već zbog pada liberala i zelenih. Stranke centra su poljuljane u svojim dosadašnjim bastionima – u Francuskoj i Njemačkoj, a krajnja ljevica je doživjela neočekivan porast na sjeveru Evrope. Još uvijek se ne zna kako će izgledati nova većina u EU, mada ljevica se nada formiranju koalicije sa strankama centra i u tom slučaju politike EU bi nastavile ići u pravcu na koji smo navikli“, predviđa Ćutahija.

Galijaš smatra kako rast krajnje desnice nije toliko zabrinjavajući za samu Evropsku unije, kao za zemlje u kojima se taj porast desio.

„Porast desnice zabrinjava prvenstveno u zemljama u kojima se desio, a zasad još ne direktno Brisel. Tu prvenstveno mislim na Francusku i Njemačku, kao stubove EU, ali i na Austriju, koja ima jak utjecaj na Bosnu i Hercegovinu“.

Kada su u pitanju razlozi za porast krajnje desnice u pojedinim zemljama, Galijaš navodi da je tu prije svega riječ o nezadovoljstvu dosadašnjim vođenjem politike, gubljenjem praktičnih i ideoloških razlika između narodnih stranaka i socijalista koji su se udaljili od baze.

„Ipak ne smijemo zanemariti ni porast nacionalizma uslovljen ksenofobijom i poduprijet ruskim uticajem. Predstojeći izbori u Francuskoj će pokazati koliko je pokret Nacionalno okupljanje (RN) zaista jak i u krajnjem slučaju opasan po Evropu. Tu prvenstveno mislim na odnos prema ratu u Ukrajini“, ističe ona.

Brojne razlike među strankama desnice

Ćutahija ukazuje kako se Evropska unija već neko vrijeme suočava sa izazovima. Odgovori na te izazove nisu uvijek bili popularni među građanima zemalja članica, pa su i to razlozi jačanja krajnje desnice.

„Rat u Ukrajini, inflacija i migracije su samo doprinijeli nezadovoljstvu i krajnja desnica je to znala iskoristiti. Ipak treba znati i to da se stranke radikalne desnice međusobno i dosta razlikuju u velikom broju stavova, ali većina ih se slaže po pitanju migracija, sigurnosti i klimatskih promjena i donošenje odluka koje se tiču tih pitanja će sigurno biti otežano“, smatra direktor VPI-a.

Po objavljivanju rezultata izbora za Evropski parlament odmah su krenula predviđanja koliko bi sastav novog europarlamenta mogao imati utjecaja na dalje proširenje Unije, pogotovo na zemlje Zapadnog Balkana.

„Što se tiče Balkana tu se zasad ne mogu očekivati veće promjene u odnosu na proširenje“, istakla je Armina Galijaš.

Ćutahija navodi kako su evropske stranke krajnje desnice tradicionalno euroskeptične i politika proširenja EU, za koju se smatra da je najuspješnija politika Evropske unije, u njihovim krugovima nije baš popularna.

„Iako pojedine stranke te orijentacije smatraju da Zapadni Balkan treba postati dijelom EU što prije, većina ih je za pauziranje procesa proširenja dok EU ne riješi unutrašnja pitanja, politička i ekonomska. Ovo znači da će sve odluke vezane za proširenje biti donošene u jako drugačijoj atmosferi i konsenzus će biti puno teže postizati. Za Bosnu i Hercegovinu je sreća što je dobila odluku o otvaranju pregovora prije ovih izbora, jer bi takva odluka u novonastaloj situaciji bila puno teže donesena“, zaključuje Ćutahija.

(Al Jazeera/foto: Beta/AP)