Sonja Biserko, osnivačica i predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba komentirala je puštanje na slobodu bivšeg šefa Kriznog štaba tzv. srpske autonomne oblasti (SAO) Krajina i osuđenog ratnog zločinca Radoslava Brđanina, kojeg je Haški tribunal osudio na 30 godina zatvora.
Banjolučki ATV večeras javlja da Brđanin sletio na banjolučki Aerodrom nakon 23 godine provedene u zatvoru.
„Što se tiče puštanja na slobodu, postoje brojni slučajevi gdje su nakon odslužene dvije trećine kazne osuđenici za ratne zločine oslobađani, ukoliko se ponašao primjereno itd., tako da to nije nikakvo iznenađenje.
Ono što je bitno kako će se tretirati u zemlji, da li će biti nacionalni heroj kao što su herojima drugi prikazivani, ili će dobiti javni prostor za djelovanje i promovisanje nečega na čemu je radio devedesetih“, kazala je Biserko za portal Radiosarajevo.ba.
Dodala je kako je Brđanin „uradio šta je uradio“, te da je „mnogo toga uradio“, ali da regija nije još ušla adekvatno u sve te arhive.
„Nisu te presude služile kao osnov za neki dijalog u društvu u Bosni, Srbiji ili bilo gdje, to je nešto što tek predstoji. Pitanje je kako će ga mediji dočekati, s kojom argumentacijom, kakvim komentarima… Ja bih se više skoncentrisala na taj dio. Kako će se RS da odnosi.
Do sada nije pokazana spremnost i sve se tumači kao zavjera protiv srpskog naroda. Vjerovatno će se to ponoviti i ovaj put. S obzirom na to da je politička ličnost bitno je da se baci svjetlo na te planove i strategije. Ali ne na senzacionalistički način, nego prosto da se u BiH otvori razgovor na ozbiljniji način nego do sada“, navela je.
Kaže kako joj se čini da se ovim pitanjima pristupa na senzacionalistički način.
„Na mjerenje krivice, ko je koliko žrtava itd. Trebamo ozbiljniju analizu prema presudama i ratu uopšte. Srpska strana nije spremna na dijalog na tu temu. Svejedno treba pokušati. Ima dosta mlađih historičara koji tim temama prilaze ozbiljnije. Bila sam nedavno na History Festu u Sarajevu i vidi se da postoji krug mlađih istoričara, oni treba da govore o ovome“, zaključila je Biserko.
Radoslav Brđanin, bivši predsjednik kriznog štaba tzv. autonomne regije Krajina, na 32 godine zatvora osuđen je 2004. godine, i tada je proglašen krivim po osam od ukupno 12 tačaka optužnice. Tri godine kasnije, aprila 2007. godine kazna mu je smanjena na 30 godina.
Optužnica ga je teretila za zločine počinjene od aprila do decembra 1992. u sjeverozapadnoj Bosni i Hercegovini. Radoslav Brđanin uhapšen je 6. jula 1999. od strane SFOR-a. Prvo pojavljivanje pred Sudom imao je jula 1999. godine, kada se izjasnio po svim tačkama optužnice da nije kriv.
Istu izjavu dao je i u januaru 2000. godine.
STUPS: Diplomatija