Skip to main content

BiEPAG: Remetilačka uloga teorija zavere i evrointegracije Zapadnog Balkana

(Pod) razno 17. dec 2020.
2 min čitanja

Članovi i članice Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) objavili su dva prikaza politika, jedan posvećen teorijama zavere na Zapadnom Balkanu, a drugi EU integracijama i javnom mnjenju.

Primarni izvor podataka korišćenih u svrhu BiEPAG-ove analize politika bilo je istraživanje javnog mnjenja koje je naručio Evropski fond za Balkan, a sproveo IPSOS Strategic Marketing tokom oktobra 2020. godine u zemljama Zapadnog Balkana. Istraživanje je sprovedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od najmanje 1000 ispitanika starijih od 18 godina, putem telefonskih i onlajn intervjua.

Prva analiza, „Sumnjivi virus: Zavere i COVID-19 na Balkanu”, ilustruje snagu i moguće posledice teorija zavere u regionu, gde su one u znatno većoj meri raširene u širokim segmentima društva u poređenju s ostatkom Evrope. Takođe, ukazuje se na vezu između verovanja u ove teorije i odbijanja vakcinacije.

Analiza je predstavljena u okviru javnog događaja koji su u četvrtak, 10. decembra 2020. organizovali Inicijativa za budućnost Evrope Atlantskog saveta i Savetodavna grupa za javnu politiku Balkan u Evropi.

Učestvovali su eksperti BiEPAG-a Dimitar Bečev (viši saradnik Evroazijskog centra pri Atlantskom savetu; direktor Instituta za evropsku politiku u Sofiji, Florijan Biber (direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu; koordinator Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), Dejan Jović (profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka, Univerzitet u Zagrebu; član Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) i Tena Prelec (naučna saradnica Odseka za politiku i međunarodne odnose (DPIR), Univerzitet Oksford; članica Savetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG).

Tema razgovora bili su način na koji je pandemija COVID-19 pojačala geopolitičku konkurenciju u regionu, remetilačka uloga teorija zavere i implikacije po evroatlantske integracije. Razgovor je moderirao Tim Džuda (dopisnik za Balkan lista Ekonomist).

Druga analiza „Između čekića i nakovnja: Javno mnjenje i evropske integracije na Zapadnom Balkanu” predstavlja pomešane stavove građana o procesu pridruživanja EU i trenutnoj situaciji, koja je daleko od idealne. U njoj se navode preporuke za unapređivanje kredibiliteta politike proširenja, kao i za podršku javnostima da svoje vlade pozivaju na odgovornost.

Ova analiza politika je predstavljena prilikom događaja koji su organizovali Centar za Evropske Politike i BiEPAG, pod nazivom „Javno mnjenje o evropskim integracijama na Balkanu: nastavak priče o pasivnom konsenzusu?”, koji je održan u petak, 11. decembra 2020.

Podržavaju li još uvek građani Balkana evropske integracije, da li su zadovoljni napretkom svojih zemalja u procesu pridruživanja Uniji, koje razloge navode za svoje (ne)zadovoljstvo, i kako vide ulogu EU u domaćim ekonomskim i političkim reformama – ovo su neke od tema o kojima je bilo reč u toku onlajn dijaloga o javnim politikama.

Svoja razmišljanja o rezultatima istraživanja javnog mnjenja sprovedenog u šest zemalja Zapadnog Balkana podelili su sledeći govornici i govornice: Viola fon Kramon-Taubadel (poslanica Evropskog parlamenta), Božena Jelušić (poslanica Skupštine Crne Gore), Barbara Hesus-Žimeno (zamenica šefa Jedinice za Crnu Goru, Generalna direkcija za susedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), Evropska komisija), Nikolaos Cifakis (profesor sa Univeriteta Peloponeza; naučni saradnik Vilfred Martens centar za evropske studije i član BiEPAG-a), Marko Kmezić (predavač i viši naučni saradnik na Univerzitetu u Gracu i član BiEPAG-a), Mateo Bonomi (naučni saradnik, Istituto Affari Internazionali i član BiEPAG-a) i Korina Stratulat (viša politička analitičarka Centra za Evropske Politike i članica BiEPAG-a) kao moderatoka.

Linkovi do srpske, engleske i albanske verzije publikacija: https://biepag.eu/publications/.

(Autonomija)