Skip to main content

BCLJP: Evropski sud za ljudska prava traži izjašnjenje Vlade o Vučićevim pomilovanjima

Info 20. nov 2026.
2 min čitanja

"Evropski sud je odlučio da po ovim predmetima postupa prioritetno, jer ocenjuje da bi oni mogli imati širi značaj"

Evropski sud za ljudska prava dostavio je Vladi Srbije na izjašnjenje dve predstavke koje se odnose na pet odluka o pomilovanju koje je doneo tadašnji predsednik Republike Aleksandar Vučić, saopštio je Beogradski centar za ljudska prava (BCLJP).

Takođe su pozvali na hitno objavljivanje dokumenata o pomilovanjima, navodeći da novoizabrani predsednik Narodne skupštine Aleksandar Čupić, pošto je postao i vršilac dužnosti predsednika Republike, može da objavi informacije o pomilovanjima koja je Vučić dao tokom poslednje dve godine svog mandata.

Tražili su od Vrhovnog javnog tužilaštva da ispita odluke o pomilovanju pre nego što nadležni sudovi obustave krivične postupke zbog nedavno datih pomilovanja, a da pred Upravnim sudom zatraži poništaj svake odluke za koju oceni da je njome „povređen zakon na štetu javnog interesa“.

Vlada Srbije ima rok do 14. januara 2027. godine da se izjasni o predstavkama, pošto će podnosioci imati priliku da odgovore na njen pisani odgovor.

Troje podnosilaca predstavki smatra da je Srbija povredila njihova prava jer su krivični postupci zbog napada u kojima su povređeni obustavljeni usled pomilovanja, pre nego što su sudovi odlučili o krivičnoj odgovornosti optuženih.

„Jedna predstavka odnosi se na pomilovanje četvorice aktivista Srpske napredne stranke – Stefana Kojovića, Nemanje Despotovića, Nikole Blagojevića i Danila Rajičevića.

Oni su bili optuženi za krivična dela nasilničkog ponašanja i teške telesne povrede zbog napada bejzbol palicama na studente u Novom Sadu 28. januara 2025. godine.

Povodom tog napada tadašnji predsednik Vlade Miloš Vučević podneo je ostavku“, podsećaju BCLJP u saopštenju.

Druga predstavka odnosi se na pomilovanje Milice Stojanović, koja je bila optužena da je 24. januara 2025. godine tokom protesta u Beogradu automobilom udarila studentkinju i nanela joj teške telesne povrede.

Tužilaštvo je Stojanović prvobitno optužilo za pokušaj ubistva, a kasnije je delo prekvalifikovalo u „teško delo protiv opšte sigurnosti“.

Pre nego što su se obratili Evropskom sudu, podnosioci predstavki su podneli ustavne žalbe, o kojima Ustavni sud još nije odlučio.

„Evropski sud je zatražio od Vlade da se izjasni da li je Srbija, time što su krivični postupci obustavljeni zbog pomilovanja, povredila obavezu iz člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima da delotvorno ispita navode o zlostavljanju.

Sud je postavio i pitanje da li su podnosioci predstavki iskoristili sva delotvorna pravna sredstva u Srbiji.

Posebno je pitao da li su odluke o pomilovanju mogle da se preispitaju pred domaćim organima i da li su podnosioci predstavki mogli da dobiju odgovarajuću zaštitu u tim postupcima.

Od Vlade je zatraženo da dostavi primere relevantne domaće sudske prakse“, dodaje se u saopštenju.

Ukazuju i da je Evropski sud odlučio da po ovim predmetima postupa prioritetno, jer ocenjuje da bi oni mogli imati širi značaj.

Podnosioce predstavki pred Evropskim sudom zastupaju pravnik Centra Vladica Ilić i advokati koji su zastupali podnosioce predstavki u krivičnim postupcima pred domaćim organima – advokati Vladimir Beljanski, Srđan Hromiš i Jugoslav Tintor.

Pred Upravnim sudom se vode sporovi protiv Generalnog sekretarijata predsednika Republike i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti zbog nedostavljanja traženih informacija o pomilovanjima koja razmatra Evropski sud za ljudska prava i zbog neodlučivanja o žalbi protiv ćutanja Ministarstva pravde.

(Beta/foto: Savet Evrope)