Jevgenij Prigožin, vođa paravojne grupe Wagner, koji je pokrenuo pa obustavio pobunu protiv ruske vojske, mogao bi prostor za regrutiranje tražiti van Rusije ili Bjelorusije i Zapadni Balkan je zasigurno jedna od opcija, smatra Anna Matveeva, stručnjakinja s RUSI instituta i istraživačica na King’s koledžu u Londonu.

U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) pojasnila je okolnosti koje su dovele do pobune šefa ruske plaćeničke grupe Wagner Jevgenija Prigožina.

RSE: Možete li predvidjeti kakav utjecaj i posljedice događaji od subote u vezi s Wagnerom i Prigožinom mogu imati na tok rata u Ukrajini? Hoće li značajno promijeniti tok ruske invazije na Ukrajinu?

Matveeva: Mislim da ovi događaji neće izravno utjecati na druga zbivanja na bojišnici u Ukrajini. Budući da sada vidimo da je kriza kratko trajala, većinom se ruske trupe nisu pomaknule s položaja. Ukrajina jeste intenzivirala neke taktičke operacije oko Bahmuta, ali vjerovatno bi to učinili svakako, i bez ovih događaja. Tu su se borili svakako.

Činjenica jeste da su određeni broj ruskih zrakoplova pogodile snage Wagnera dok su izvodili ovu pobunu, ali sve su to samo taktičke stvari.

Dakako, predsjednik Zelenski je govorio da je Putin sada oslabljen i u potpunom kaosu. Ali to ne znači da to Ukrajini daje neku vrstu jednostrane prednosti.

Da je došlo do produljene krize, da smo stvarno vidjeli Wagnerove trupe kako se potpuno povlače iz Ukrajine, onda bi to možda imalo utjecaja. Ali trenutno, mislim da je to više politička i unutarnja stvar nego da utječe na stvarne borbe u Ukrajini.

RSE: Možemo li pojasniti zašto se Prigožin odlučio na ovakve poteze? Postoje li neki konteksti van onoga što je dosad poznato, da je nezadovoljan podrškom Rusije njegovim snagama? I zašto se onda predomislio?

Matveeva: Sigurno postoji nekoliko objašnjenja. S jedne strane, postoji sukob Prigožina, osnivača Wagnera, njegovih snaga i ruskog ministra odbrane.

Počelo je Prigožinovim napadom na ministra odbrane ili neobavljanjem oružja, streljiva i metaka njegovim borcima.

Ministar odbrane odgovorio je pokušavajući inkorporirati snage Wagnera u snage pod općim zapovjedništvom ministra odbrane, natjeravši ih da potpišu ugovor s Ministarstvo odbrane, umjesto da budu neovisne snage.

Wagner je to odbio, navodeći da je Ministarstvo nesposobno, neprofesionalno, nedomoljubno, i da oni ne žele odgovarati takvoj organizaciji.

Sljedeća faza eskalacije bila je to što je ministar odbrane pokrenuo akciju protiv njih.
Wagner je rekao – pa, dobro, sad smo stjerani u kut, mi, mi ne možemo podleći tom pritisku. I onda su zaključili da je jedino što mogu učiniti eskalirati marš na Moskvu.

Dakle, u tom smislu, to je sukob između neke vrste, vojnih snaga i vojnih kultura i stavova. I svakako, obje strane imaju određene prednosti.

Zatim tu postoji još jedna vrsta veće „političke strane“ toga. Prigožin pokušava iznuditi neku vrstu političke krize u Rusiji, misleći da bi on na kraju mogao imati koristi od te krize, kad bi se jednom na kraju Putinova era zaustavila, približila kraju. Tada bi on bio jedan od vrlo važnih pokretača i „potresača“ u novoj postavci u zemlji.

Dakle, u tom smislu, on ima saveznike, možemo nagađati o tome ko su oni, zasigurno. I naravno, sve to je natjeralo predsjednika Putina da pregovara. Umjesto da pokuša slomiti Wagnera silom.

RSE: Mislite li onda da će Prigožin zaista imati koristi od ovoga, sad kad je poznato da će otići u Bjelorusiju? Kako vidite rasplet situacije?

Matveevea: Uskoro će se preseliti u Bjelorusiju, ali to ne znači da će on tamo ostati zauvijek.

Dakle, prema onome što vidim, prema onome što mogu čuti i razumjeti iz signala koji dolaze iz Rusije – njemu će na kraju biti dopušteno da ode s nekim svojim borcima u Afriku, gdje je bio baziran prije početka rata u Ukrajini.

Neki njegovi borci će sigurno potpisati ugovore s Ministarstvom odbrane, drugi će se preseliti s njim u Afriku, a on će tamo biti neko vrijeme, prije nego što se otvori sljedeće poglavlje ruskog političkog života. Ne znamo kada će to biti, ali dogodit će se kad-tad.

RSE: O kojem broju boraca je riječ, postoje li neke naznake o tome? Koliko će njih ostati u Rusiji, uz rusku vladu, a koliko njih ostaje vjerno Prigožinu?

Matveeva: Nemamo naznake o tome. Prvo, ne znamo koliko Wagner uopće ima boraca. Jer postoje brojke koje se kreću između 25.000 i 50.000. Jesu li svi aktivni borci? Jesu li na dužnosti samo neki od ukupnih snaga?

Ono što je bilo najvažnije nije kvantitet nego kvalitet. Wagnerovi borci su „bolji“, opremljeniji, bolje obučeni, visoko motivirani.

Oni također bolje vođeni uz mlađe časnike i komandante. Stoga se više oslanjaju na inicijativnu improvizaciju. Dakle, kvaliteta snaga ovdje je na neki način superiornija u odnosu na redovne snage ili Oružane snage ruskog Ministarstva odbrane, redovite vojske.

RSE: Šta sve ovo govori o Putinu, njegovoj moći i kontroli? Koliko je slika sada drukčija?

Matveeva: Pa, sigurno ne izgleda tako dobro. Imajući u vidu da je Putin projicirao sliku da je on glavni. Pokušao je to ponoviti, obrativši se naciji dok je trajala pobuna. Donekle je želio i pokazati da preuzima odgovornost, da uvjeri ljude da nije lošeg zdravlja ili da nije potpuno nesposoban donositi odluke.

Ali sama činjenica da je pobuna trajala, da su Wagnerove trupe uglavnom nesmetano uspjele doći čak iz Ukrajine, manje-više 200 kilometara od Moskve. To ne izgleda dobro, veliki lideri ne dopuštaju da situacija eskalira do te mjere.

RSE: Mislite li da će Wagner nakon svega morati mijenjati svoju strukturu, kako će se na grupu odraziti sve što se dogodilo? Posebno ako govorimo o regrutiranju boraca. Ovo vas pitam i zbog činjenice da je dobro poznato da je Zapadni Balkan, u prvom redu Srbija, dosad bila mjesto odakle su se osobe pridruživale Wagneru, ali i ruskoj vojsci svakako? Srbi iz Bosne i Hercegovine su također u nekoliko slučajeva bili dovođeni u vezu s ruskim snagama, paravojnim Wagnerom ali i vojskom. Hoće li zaustavljena pobuna utjecati da interes oni koji razmišljaju o Wagneru bude promijenjen?

Matveeva: Vidite, ako se onima koji razmišljaju ponude dobri uvjeti – zašto da ne? Prigožin će vjerovatno povećati regrutiranje izvan Rusije. To se čini prilično logičnim. Dosta Wagnerovih ureda u Rusiji je sada zatvoreno. Možda je to privremeno, ali tako je kako je.

S druge strane, on će ponovno pokrenuti operacije u Africi, nudit će unosne uvjete, onda ostaje pitanje – zašto ne?

Mislim da je vrlo moguće da će ponovno staviti naglasak na regrutiranje izvan Rusije, a to znači i Zapadni Balkan. To je jedna od opcija koju treba imati u vidu, posebno ako znamo da je Wagner regrutirao u Srbiji još od 2014. godine. Znamo da su Wagnerovi srpski borci bili već u Siriji u to vrijeme.

RSE: Na kraju, mislite li da sankcije Wagneru mogu nešto promijeniti? Sjedinjene Američke Države najavile su da će odgoditi nove sankcije ruskoj paravojnoj skupini nakon što je njezin osnivač i vođa pokrenuo ustanak protiv Kremlja, strahujući da bi odgoda mogla nenamjerno pomoći predsjedniku Vladimiru Putinu?

Matveeva: Ne mislim da su sankcije za Wagner bitne na ovaj ili onaj način. Wagner već ima stvarno zloglasnu reputaciju. Nikada nisu izravno kupovali oružje sa Zapada. Dakle, to je uglavnom simbolična stvar. Ne mislim da su sankcije imale baš neku materijalnu razliku.

(Meliha Kešmer, Slobodna Evropa / Foto: Pixabay)