Skip to main content

Amerikanci 8. novembra izlaze na birališta podijeljeni i zabrinuti za demokratiju

Planeta 29. okt 2022.
5 min čitanja

"Mnogo pesimizma i među republikancima i demokratama u pogledu smjera u kojem se zemlja kreće"

R.K. Prajs je investicioni bankar iz Aleksandrije u Virdžiniji, predgrađa Vašingtona. Pristalica je Republikanske stranke i nezadovoljan je, kako kaže, previše ljevičarskom politikom aktuelnog predsjednika Džoa Bajdena.

“Ovo je ključna izborna godina kada je riječ o nacionalnoj politici i glavnim pitanjima – počevši sa inflacijom, zatim krizom na granici, imigracionom politikom, previše liberalnim mentalitetom koji je zavladao našim školskim sistemom”, smatra Prajs.

Rob Gordon, savjetnik u IT sektoru iz Rokvila u Merilendu – takođe predgrađa američke prijestonice – podržava demokrate i Bajdenove poteze. Najviše ga brine stanje američke demokratije.

“Izbori 2022. i 2024. su izuzetno značajni za američku demokratiju. Nikada nije postojala situacija gdje jedna od dvije političke stranke nije prihvatila mirni prenos vlasti”, ističe Gordon.

Demokratija, ekonomska situacija, porast kriminala, pravo na abortus samo su neka od pitanja koja će biti na umu birača kada budu glasali 8. novembra, na takozvanim izborima na polovini mandata predsjednika.

“U suštini, svake dvije godine, bez obzira da li se održavaju i predsjednički izbori, biraju se svi članovi Predstavničkog doma i trećina Senata. Bira se i veliki broj guvernera, državnih i lokalnih zvaničnika. Ali, najednostavnije rečeno, riječ je o izborima širom zemlje na kojima predsjednik nije na glasačkom listiću”, objašnjava za Glas Amerike Ilejn Kejmark, ekspert za američku izbornu politiku pri Institutu Brukings, nevladinoj organizaciji sa sjedištem u Vašingtonu.

Iako predsjednici nisu na listiću, birači na izborima daju svoju ocjenu njihovih dosadašnjih poteza. Najveća nagrada na izborima je kontrola nad Kongresom, koja je trenutno u rukama Demokratske stranke predsjednika Bajdena.

Kejmark smatra da su ovi izbori, osim odluke o tome ko će imati većinu u Kongresu naredne dvije godine, važni i kao predskazatelj budućih trendova.

“Izbori na sredini predsjedničkog mandata su kao predviđanje budućnosti. Šta će se dogoditi na narednim predsjedničkim izborima, koji će biti održani za samo dvije godine i šta se mijenja u zemlji? Kome raste prednost, a kome pada? Gdje je Donald Tramp u odnosu na Republikansku stranku? I kako će proći Džo Bajden ako odluči da se ponovo kandiduje”.

U borbi za prevlast na Kapitolu dvije stranke vode kampanje usredsređene na potpuno različita pitanja. Za republikance, kako ističe Kejmark, glavno pitanje je visoka inflacija, a za demokrate abortus – naročito posle odluke Ustavnog suda da ukine ustavno pravo na prekid trudnoće – i, kako smatraju, radikalizacija Republikanske stranke.

Ubjedljiva većina registrovanih birača – pristalica i jedne i druge stranke – vjeruje da će se na ovogodišnjim izborima odlučivati i o budućnosti zemlje, pokazala je nedavna anketa agencije Asošijeted pres i Centra za javno istraživanje NORC.

Šefica biroa AP-a u Vašingtonu Ana Džonson, koja je tokom karijere pratila izbore širom zemlje, kaže za Glas Amerike da je ovogodišnje glasanje drugačije od prethodnih i to dovodi u vezu sa, kako ističe, izazovima i prijetnjama po demokratiju poslije predsjedničkih izbora 2020.

Bivši predsjednik Donald Tramp je posle izbora neosnovano tvrdio da su pokradeni, a njegove pristalice su 6. januara prošle godine, nasilnim upadom u zgradu Kongresa, pokušale da zaustave potvrdu Bajdenove pobjede.

“Ono što se dogodilo poslije izbora 2020., sa pokušajima bivšeg predsjednika Donalda Trampa da poništi izborni rezultat u nekoliko država i naravno napadom na američki Kapitol 6. januara 2021, doprinijelo je da u fokusu zaista bude to koliko su izbori i njihov integritet važni.

Širom zemlje se postavlja veliki broj pitanja o demokratiji. Ljudi čvrsto vjeruju da je glasanje važno. U nekim slučajeviima, demokrate i republikanci imaju različite razloge zašto to vjeruju. Ljudi su takođe zabrinuti zbog ekonomije, inflacije. Ima mnogo pesimizma i među republikancima i demokratama u pogledu smjera u kojem se zemlja kreće”, ističe Džonson.

Nepovjerenje dijela birača u izborni sistem prelilo se i na ovaj izborni ciklus. Mnogi Amerikanci su, prema istraživanju AP-a, pesimisti kada je riječ o načinu sprovođenja izbora i ne vjeruju da će njihovi glasovi biti pravilno prebrojani.

“Ono što je interesantno je da u SAD nema mnogo izbornih nepravilnosti, Postoje, ali to nije ogroman problem, zbog čega je nepovjerenje u izborni sistem zaista ogroman faktor. I obje stranke pokušavaju da podstaknu ljude da vjeruju u izbore zato što žele da glasaju”.

Prema istraživanju Elejn Kejmark – koja je radila na više predsjedničkih kampanja i član je Nacionalnog komiteta Demokratske stranke – na izborima učestvuje oko 300 kandidata koji ne vjeruju da je Bajden pobijedio i žele da ispolitizuju nepristrasni izborni sistem. Neki bi mogli da pobijede u državama koje će biti važne za ishod predsjedničkih izbora 2024., upozorava Kejmark. To brine i Roba Gordona iz Merilenda.

“Postoje kandidati za značajne funkcije u američkim državama koji imaju predizborne platforme da neće potvrditi izhod izbora osim ako njihova partija ne pobijedi. I to se nikada nije dogodilo u istoriji naše zemlje…U ovoj zemlji se za 6 do 8 godina desilo da je ono što su ljudi mislili da je garantovan i utvrđen način funkcionisanja američkih izbora i demokratije sada doveden u pitanje. Sve je sada novo”.

R.K Prajs ipak vjeruje u otpornost američke demokratije.

“Naši sistem je izvanredan. Nije savršen, ali u našem sistemu postoji kontrole vlasti. I to se pokazalo više puta…Nema izgovora za ono što se dogodilo 6. januara. To je bio ekstremni potez koji treba spriječiti u svakom pogledu. Međutim, istovremeno demokratija je funkcionisala i podržali smo ustavnu promjenu lidera. Ne brinem za našu demokratiju”.

Međutim, više od 50 odsto republikanaca i dalje vjeruje da Bajden nije legitimno izabran. Osim sumnji u izborni sistem, ovogodišnje izbore karakterišu i duboke podjele između pristalica dvije stranke.

“Ako uzmete u obzir izbore za Kongres u modernim vremenima, nikada nije postojao ovakav nivo polarizacije. Dvije stranke su podijeljene u dva tabora i jedna drugu smatraju egzistencijalnom prijetnjom za američku demokratiju. Nikada nismo čuli takvu retoriku. Nekada se govorilo o porezima i drugim stvarima, a sada je postalo mnogo ekstremnije. Međutim, ako se to posmatra u punom kontekstu američke istorije, i nije toliko”, kaže Ilejn Kejmark.

Ana Džonson iz AP-a vjeruje da podjelama doprinose i dezinformacije i izvori preko kojih se građani informišu.

“Podjele su naročito izražene na društvenim mrežama – a govorimo o velikom broju različitih platformi. Šire se dezinformacije, naročito o izborima, politici. I ljudi su aktivni na jednim ili drugim medijima i to komplikuje stvari, zato što ne komuniciraju sa drugom stranom. Nema mnogo komunikacije između ljudi koji imaju različita mišljenja, politička uvjerenja, da posmatraju stvari iz drugačije perspektive. Usmjereni su samo na jedan stav, mišljenje i stranu”.

Predizborna kampanja u međuvremenu ulazi ulazi u završnicu, kandidati pokušavaju da privuku podršku još neopredijeljenih birača, a u nekim državama rekordan broj Amerikanaca glasa ranije. Za ishod američih izbora postoji veliko interesvanje i u ostatku svijeta – zbog mogućih odgovora na pitanja u vezi sa američkom demokratijom, ali i neka trenutno goruća.

“U praktičnom smislu, u zavisnosti koja stranka bude kontrolisala Predstavnički dom ili Senat, ili oba doma, neke stvari bi mogle da se promijene. Već smo čuli od republikanaca da, ako preuzmu kontrolu nad Kongresom, da će biti pitanja o tome koliko će biti dodatne pomoći za Ukrajinu i kakve pomoći, zbog čega mnoge evropske zemlje, naravno Ukrajina, ali i evropski i NATO saveznici obraćaju pažnju”, ocjenjuje Ana Džonson.

Ilejn Kejmark ipak ne vjeruje da će, ako republikanci osvoje većinu u Kongresu, biti dovedena u pitanje pomoć Ukrajini i naglašava da je podrška Kijevu u SAD i dalje velika.

Prethodnih decenija stranka predsjednika gubila je mjesta u Kongresu na izborima na polovini mandata – u prosjeku 26 u Predstavničkom domu i 4 u Senatu, podsjeća Kejmark.

Ankete pokazuju da republikanci imaju velike šanse da osvoje većinu u Predstavničkom domu, dok je trka za Senat, gdje dvije stranke trenutno imaju po 50 mjesta, tijesna.

Ako, prema trenutnim očekivanjima, Republikanska stranka bude kontrolisala barem jedan dom Kongresa, predsjednik Bajden će, poput mnogih svojih i demokratskih i republikanskih prethodnika, morati da pronađe način da sarađuje sa drugom stranom da bi ostvario neke od svojih ciljeva.

(Glas Amerike, foto: Pixabay)