Skip to main content

Aida Ćorović pozvala na solidarnost aktivistkinje i aktiviste za ljudska prava iz regiona

Jugoslavija 08. мар 2024.
2 min čitanja

"A ne da se svađamo preko medija i društvenih mreža, jer tome jedino mogu da se raduju naši neprijatelji, desničari"

Aktivistkinja Aida Ćorović pozvala je aktivistkinje i aktiviste za ljudska prava iz regiona da budu solidarni a ne da se okreću jedni protiv drugih i svađaju se preko medija i društvenih mreža.

“Važno je da budemo solidarni, da ne ostavljamo jedni druge na cedilu. A ne da se okrećemo jedni protiv drugih i da se svađamo preko medija i društvenih mreža, jer tome jedino mogu da se raduju naši neprijatelji, desničari. Treba da razgovaramo uživo, na ovakvim događajima”, kazala je Aida Ćorović na na tribini “Međunavodni dan žena” u Dubrovniku.

Ona je ocenila da su “mnogi naši prijatelji sagoreli u radu i otporu prema ludilu u kojem živimo duže od 30 godina”.

Aida Ćorović je kazala da uvođenje kvota radi postizanja rodne ravnopravnosti može da ode i u svoju suprotnost.

“O tome svedoči i učešće žena u vlasti u Srbiji, gde su žene zapravo partijarhalna zloupotreba, koje se uopšte nisu borile za bolji položaj žena, već upravo suprotno – doprinosile su tome da žene budu tretirane kao krpe”, navela je ona.  

Novinarka i spisateljica Florans Artman (Florence Hartmann) ocenila je da su kvote neophodne jer nema drugog rešenja da se postigne ravnopravnost u učešću u društvenom životu između žena i muškaraca i da se muškarci naviknu da žene moraju da budu ravnopravne.

Filozof Boris Buden rekao je da “mi nismo primitivni patrijarhalni Balkanci”, kada su ženska prava u pitanju.

“Mi smo imali Antifašistički front žena (AFŽ), imali smo 110.000 žena koje su bile u Narodnooslobodilačkoj borbi u Drugom svetskom ratu. U antiratnoj kampanji devedesetih godina u Hrvatskoj dominantne su bile žene”, naveo je Buden.                         

Ulogu AFŽ-a u emancipovanju jugoslovenskih žena istakla je i Tijana Matijević sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju iz Beograda.

Tribina je održana u pozorištu Marina Držića u okviru festivala „Rebedu“, koji se održava od 7. do 10. marta u Dubrovniku, a ove godine nosi naziv „Kupi mi, mama, jedan mali rat!“.

Festival je posvećen i obeležavanju 60. godišnjice rođenja preminulog novinara i pisca iz Splita Predraga Lucića (1964 – 2018), jednog od osnivača kultnog nezavisnog nedeljnika iz najvećeg dalmatinskog grada, „Feral tribjun“ (Feral Tribune). 

Na tribinama i predstavljanjima knjiga će još govoriti Boris Dežulović, Zoran Predin, Dragan Bjelogrlić, Zoran Kesić, Feđa Štukan, Pero Mrnarević.

Tema o kojoj će se još govoriti je “Strani plaćenik, a domaći izdajnik“, a biće predstavljena i knjiga „Bezgrešna“.

Festival organizuje udruženje Rebedu. 

Medijski pokrovitelj je portal Autonomija, a partneri festivala su izdavačke kuće Fraktura i Ex Libris, i pozorište KMD.

(Autonomija)