Sve veći pritisak na svjetske zalihe vode, dodatno ugrožene klimatskim promjenama, u budućnosti će biti sve češćim uzrokom sukoba te bi se voda trebala smatrati ključnom za nacionalnu sigurnost, jednako kao i vojna komponenta, doznaje se u petak iz izvještaja UN-a.
Oko 145 zemalja dijeli riječne bazene sa susjednim zemljama te je nužno promociju suradnje na području vodenih resursa, posebno imajući u vidu da sve češće poplave i valovi vrućina ugrožavaju vodotoke.
Štetan utjecaj
Ohrabruje stoga podatak da su Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Argentina potpisale sporazum o suradnji kako bi se spriječili sukobi oko podučja Guarani Aquifer, koje se proteže na više od milion kvadratnih kilometara.
„U posljednjih pet decenija, definicija sigurnosti se odmaknula od vojnih rizika i sukoba“, tvrdi Michel Jarraud, dužnosnik UN-a zadužen za pitanje vode i voditelj Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Oko 185.000 Somalijaca je 2011. pobjeglo u susjedne zemlje zbog nestašice hrane i vode uzrokovane teškom sušom, dok su u Južnom Sudanu 2012. cijele zajednice bile prisiljene napustiti svoja boravišta jer im je zbog vojnih sukoba voda bila nedostupna, javlja Hina.
U izvještaju se ističe da je potreba za vodom sve veća jer je broj stanovnika sada već veći od sedam milijardi, a do 2050. će narasti na devet milijardi.
Tu je i štetan utjecaj klimatskih promjena na vodu, dodaje se u izvještaju.
Poplave i suše
U poplavama u Pakistanu je 2010. poginulo oko 2.000 ljudi, a suše u SAD-u i Rusiji su uništile usjeve, zbog čega su porasle cijene hrane u cijelom svijetu.
Bolesti povezane sa zagađenom vodom, poput malarije, godišnje ubiju oko 3,5 miliona ljudi, većinom u zemljama u razvoju, a klimatske će promjene samo dodatno pogoršati stanje.
Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), svaka osoba treba između 50 i 100 litara vode dnevno za osnovne potrebe.
STUPS: Telohranitelji