Skip to main content

(FOTO, VIDEO) Godinu dana od upada policije na Filozofski fakultet: Posledica političkih dogovora

Građani 26. avg 2026.
5 min čitanja

"Fakultet nije privatno vlasništvo. Fakultet čine njegovi studenti i profesori"

Ulazak policije u zgradu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu prošle godine nije odluka samog dekana, već je ona posledica političkih dogovora. To je bio šamar koji je pokazao da integritet fakulteta i univerziteta nije bitan, rečeno je na tribini „Okupirani, ali ne i ućutkani“ održanoj povodom godišnjice upada policije u zgradu Filozofskog fakulteta.

Advokat Vladimir Beljanski istakao je da taj upad policije ima puno simbolike, a jedan od njih je dokaz da je slomljen Filozofski fakultet, koji je bio „jedan od simbola otpora i možda najprepoznatljiviji simbol među svim fakultetima, ili među prvima“.

Režim je pokazao da ima policiju koja će uraditi i takvu stvar, i da je to simbol moći kojim raspolaže. Pokazao je da može da upotrebi policiju kada je potrebno i za takve akcije“, naveo je Beljanski.

Upad policije je, prema njegovim rečima, i simbolični prikaz toga da suštinski nema prave autonomije fakulteta, koja mora da postoji. Odnosno, kako je dodao, dokaz da autonomiju više neće poštovati.

Zabrinjavajuće je što pravnih posledica nema. Očigledno je da niko nije odgovarao i da niko za to neće odgovarati, da autonomija fakulteta nije poštovana na način kako je to garantovano Ustavom i zakonima“, kazao je.

Prema njegovim rečima, na ovom primeru se pokazalo da su mogući politički dogovori koji će zaobići pravne norme, ukoliko se postigne politički dogovor sa onim ko će poslušati diktat.

„Upravo ovde se to dogodilo – dekan je imao takav dogovor sa policijom preko nekog drugog. Znači, apsolutno ne verujem u taj scenario da je dekan sam odlučio da uđe, da izbaci studente, a da nakon toga pozove policiju. Mislim da je to potpuno nemoguće i da je isključeno, već da je to posledica političkih dogovora, aktivnosti, obećanja i svega ostalog što prati jedan takav splet stvari“, zaključio je.

Beljanski je ukazao i da policija može uđe na fakultet kada je neko životno ugrožen, kada je ugrožena imovina i po pozivu odgovornog lica sa fakulteta što je, kako je napomenuo, na Filozofskom zloupotrebljeno prošle godine.

Kako je objasnio, treći slučaj kada se policija poziva na fakultet je kada, na primer, dolaze gosti iz inostranstva koji će govoriti o pravima ili o nekim zločinima koji su se dogodili. Pošto to može da uznemiri određene društvene grupe, onda dekan poziva policiju da bude tu za svaki slučaj.

„To je norma koja je propisana, a ne da zapravo pozivanjem policije od strane dekana bude ukinuta autonomija, što se tom prilikom i dogodilo. Tako da to je zloupotreba prava o kojoj se može još mnogo govoriti“, rekao je Beljanski.

Profesorka Irena Bošković vratila se u Srbiju i na Filoozofski fakultet upravo pre početka studentski i građanskih protesta.

Dodaje da je nakon upada policije u zgradu fakulteta ona dobila neku novu simboliku i „odjednom je postala ružno crvena“.

„Meni je ovo što se desilo bio možda i najupečatljiviji primer onoga što se dešava u zemlji a to je otimačina nečega što je naše. I prisvajanje nečega što apsolutno pripada građanstvu. I sad se to desilo u instituciji koju mi svi, ne sumnjam, jako volimo“, kazala je Bošković.

Dodala je da je za nju kao profesora najbitnije da studente nauče integritetu Univerziteta, a sve ostalo se uči iz knjiga.

Ulazak policije na fakultete je „šamar koji pokazuje da integritet nije bitan, da su oni bitni i da je poštovanje njihovih pravila bitnije“.

Ona je napomenula i da je urađeno istraživanje koje je pokazalo da su psihološke posledice prisutne.

Istraživanje je uključilo i aktiviste, gde su gledani psihološki efekti aktivizma i angažovanja u društveno-političkim dešavanjima.

„Prosečne vrednosti na meri traumatskih simptoma su sada oko 22, 23. Na toj identičnoj skali pre dve godine su bili 10,6. To ukazuje da mi imamo hroničan stres. Isto tako vidimo i da ljudi boluju – odnosno, mi svi pokazujemo simptome depresije, anksioznosti i stresa, prosto patimo u ovakvim okolnostima“, ukazala je Bošković.

„Posledice mogu biti jako negativne, ali mislim da je važnije nego ikad da pogledamo i na pozitivne promene, šta je ovih godinu dana donelo. A donelo je to da osećamo da ipak pripadamo, da nismo sami. Mi možemo da kreiramo jedan drugi sistem, koji poziva na odgovornost, koji u stvari traži građanska prava, i to nije ništa čudno“, poručila je profesorka Bošković.

Prisećajući se dana blokade fakulteta i upada policije studentkinja Ana Marija Radosavljević je rekla da su se studenti i profesori, ma koliko im bilo teško i bez obzira koliko je trajala ta okupacija, držali zajedno i bili kolegijalni.

„Znali smo da imamo jedan cilj, a to je da se vratimo na naš fakultet na bilo koji način.I vratili smo se“, dodala je.

Ona je kazala da su studenti svoje uslove postavili veoma jasno i bili spremni na dijalog u svakom momentu.

Međutim, dekan, kako kaže, nikada nije odgovorio na  primeren način.

„Pokazano je da je svaki naš dogovor mrtvo slovo na papiru i da je samovolja jednog čoveka bitnija od onoga što kolektiv misli i odluke koju smo zajednički doneli. Ali, fakultet nije privatno vlasništvo. Fakultet čine njegovi studenti i profesori“, poručila je studentkinja Radosavljević.

Pre tribine ispred Filozofskog fakulteta otvorena je izložba fotografija nastalih tokom prošlogodišnje studentske blokade i incidenata koji su usledili nakon policijske okupacije ove ustanove.

Autor fotografija je Marko Mrav.

Podsetimo, dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović, u pratnji nekolicine profesora, u ranim jutarnjim časovima 26. avgusta, ušao je u zgradu fakulteta, promenio brave i studentima u blokadi pretio disciplinskim postupcima. Studenti su izašli, a policija u punoj opremi se ubrzano pojavila ispred i unutar fakulteta.

Policajci su u zgradi fakulteta boravili 13 dana, a zbog navodne ugroženosti dekana.

Većina zaposlenih nije želela da uđe u zgradu i drži ispite dok je policija u njoj.

Ispred Filozofskog je tokom policijske okupacije zgrade održano nekoliko protesta građana i studenata, a u par navrata je došlo i do sukoba sa pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova koji su brutalno intervenisali protiv demonstranata.

Policija je zgradu fakulteta napustila 8. septembra.

(Autonomija)