Na proslavi uoči Dana otpora okupatoru, predsjednica Republike Slovenije Nataša Pirc Musar naglasila je da ovo nije samo sjećanje, već podsjetnik i obaveza. Istakla je pouke historije, koja uči da egoizam vodi nepovjerenju i uništavanju općeg dobra. “Zato nam je danas, više nego ikad, potrebna politička trezvenost, umjerenost i hrabrost za dijalog”, smatra ona, prenosi Mladina.

Nataša Pirc Musar smatra da za budućnost Slovenije nije potrebno da se svi slažu oko svih oblasti, ali je krajnje vrijeme da budu jednoglasni oko ključnih razvojnih pitanja. “To je najbolji i jedini ispravan put”, rekla je kao glavna govornica na državnoj proslavi prije praznika u ponedjeljak. To očekuje i od novog sastava Državnog zbora i vlade, kakav god oni bili.

“Potrebni su nam lideri koji su svjesni težine historije i odgovornosti sadašnjosti. Prava moć se ne pokazuje u sposobnosti ucjenjivanja ili uništavanja, već u mudrosti saradnje i pregovaranja”, istakla je. “Neka nas vodi svijest da budućnost Slovenije nije data, već je stvara svakim činom, svakom odlukom, svakog od nas”, rekla je.

Ona također vidi nacionalnu proslavu, koja se danas održava u Brežicama, kao više od obične ceremonije. “Neka to bude trenutak zajedništva. Trenutak tihe zahvalnosti onima koji su prebrodili kada je bilo najteže. I trenutak posvećenosti očuvanju onoga što su nam ostavili naši preci – vjere u slobodu”, dodala je.

Partizanski pokret otpora

Ustanak poljoprivrednika, radnika, intelektualaca, mladih dječaka i djevojaka koji su se 1941. godine suprotstavili dehumanizaciji i nasilju okupatora bio je, prema riječima predsjednice, zajednica ljudi koji su vjerovali da je sloboda vrijednost koja nadilazi pojedinca i njegov strah. “Pokret otpora bio je izraz temeljne ljudske potrebe za slobodom, dostojanstvom i pravom na vlastiti identitet”, smatra ona.

Pobuna je prerasla u partizanski pokret, koji je svojom vojnom i političkom organizacijom postao ključni dio savezničke, panevropske borbe protiv fašizma i nacizma. Pirc Musar se upitala kako će partizani gledati na trenutne izazovne situacije u svijetu, tj. u Ukrajini, Bliskom istoku, Palestini, Sudanu i drugdje.

Tamo, prema Pirc Musar, “mi još uvijek manje-više nijemo posmatramo akte agresije, genocida, zločina protiv čovječnosti, kada je međunarodno pravo, koje je uveliko rođeno na temeljima užasa Drugog svjetskog rata, potpuno obezvrijeđeno političkom transakcijom u kojoj ljudski životi nemaju vrijednost”.

Nažalost, prečesto, prema riječima Pirc Musar, nismo u stanju jasno razlikovati borbu otpora od političkog sistema koji je uspostavljen nakon rata i nanio nekim našim sunarodnicima rane koje su i danas nezacijeljene. Naglasila je da na današnji dan ne slavimo ideologiju. “Slavimo hrabrost. Ne slavimo autoritet. Slavimo intimnu odluku pojedinca da se odupre nepravdi iz ljubavi prema domovini i sunarodnicima”, rekla je.

Ova razlika, po njenom mišljenju, nije podjela, već uslov za istinu. A istina je temelj pomirenja. “Samo ako prihvatimo svoju historiju u svoj njenoj složenosti možemo izgraditi budućnost koja neće biti opterećena neriješenim sjenama prošlosti”, naglasila je Pirc Musar.

Nakon govora predsjednika, uslijedit će kulturno-umjetnički program s brojnim nastupima glumaca, muzičara i plesača, s fokusom na deportaciju otprilike 45.000 ili više od 80 posto Slovenaca iz Posavja i Obsotelja na ropski rad. Proslavi će prisustvovati i zastavnici, barjaci i nosioci ratnih zastava iz veteranskih organizacija, slovenačke vojske i policije.

Dan otpora okupatoru

Proslavu je osmislio reditelj i scenarista Tomaž Letnar na način koji bi nas podsjetio na spontani partizanski otpor i kako nesvjesna ljubav, s prvom pobunom, postaje patriotizam i svijest o vlastitom biću, čvrsto vezano za zemlju i naciju kojoj osoba pripada rođenjem. Priča nas tako podsjeća da patriotizam u svom izvornom značenju prethodi svjetonazoru i političkim uvjerenjima, objasnio je vladin ured za komunikacije.

Dan otpora okupatoru obilježava događaje iz 1941. godine, kada su sile Osovine, predvođene nacističkom Njemačkom, 6. aprila napale Kraljevinu Jugoslaviju i okupirale je, uključujući i Sloveniju. Slovenci su odlučili da se odmah pobune. Njegova organizacija je začeta 26. aprila 1941. godine na sastanku u vili u kojoj je živio Josip Vidmar, u Rožnoj dolini u Ljubljani.

(Naši Dani, foto: X)