Skip to main content

Ljudi pamte ljude: Obeležavanje 30 godina od genocida u Srebrenici u petak u Beogradu

Info 10. jul 2025.
2 min čitanja

"Kada se marame kolektivno podignu, postaju tihi, ali snažan simbol tuge, otpornosti i poziva na mir"

Svi koji žalimo, pozivamo na pomen žrtvama genocida u Srebrenici, pod motom Ljudi pamte ljude, u petak 11. jula od 20 h na Trgu Republike u Beogradu, koji ćemo obeležiti paljenjem sveća i artivističkom instalacijom Majčina marama, najavila je danas Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji.

Inspirisana kampanjom „Majčina marama“, koje su pokrenule udruženje „Majke enklave Srebrenica i Žepa” i Centar za postkonfliktna istraživanja iz Bosne i Hercegovine (PCRC), ova simbolična akcija poziva ljude da podignu marame kao gest sećanja, empatije, solidarnosti i nade. Širom sveta, marame imaju duboko značenje u svim zajednicama – bez obzira na verske i etničke razlike. Kada se kolektivno podignu, postaju tihi, ali snažan simbol tuge, otpornosti i poziva na mir. Marame koje ćemo razviti u Beogradu poslate su od strane Majki Srebrenice uz podršku PCRC-a.

Na ovaj način pridružujemo se organizacijama i pojedincima širom sveta u komemorativnoj akciji odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici i iskazivanja solidarnosti sa porodicama i preživelima.  Zajednička akcija biće održana istovremeno u više zemalja – uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Nemačku, Kosovo, Severnu Makedoniju, Jordan, Irak, Kambodžu i mnoge druge – čime se pokazuje zajednički poziv na pravdu i posvećenost da se genocid osudi i nikada ne zaboravi.

„Trideset godina nakon genocida, naša posvećenost ostaje ista: da pamtimo, obrazujemo i prekidamo krugove podele”, ističe Velma Šarić iz Centra za postkonfliktna istraživanja.

Tokom 2024. godine zabeleženo je najmanje 40 najtežih slučajeva poricanja genocida u Srebrenici od strane predstavnika vlasti u Srbiji, dok brojni mediji, političari, predstavnici akademske zajednice i druge javne ličnosti učestvuju u višedecenijskom kontinuiranom negiranju ovog zločina i/ili njegove pravne kvalifikacije. Svako ko ukaže na presude međunarodnih sudova koje su masovna kršenja ljudskih prava u i oko Srebrenice u julu 1995. godine kvalifikovale kao genocid biva diskreditovan i optužen da Srbe proglašava genocidnim narodom.

Obrazovanje i inkluzivna kultura sećanja najadekvatniji su način za borbu protiv negiranja zločina. Zato vas pozivamo da nam se pridružite u kolektivnom činu sećanja, obeležavajući 30 godina od genocida u Srebrenici.

(Inicijativa mladih za ljudska prava u Srbiji, naslovna foto: Cvet Srebrenice na Keju u Novom Sadu)