Meci ispaljeni na Donalda Trumpa u Pennsylvaniji, od kojih je jedan njega okrznuo a drugi ubili i kritično ranili dva učesnika skupa, po pisanju BBC-a “prodrli su kroz predsjedničku kampanju 2024. oštetivši društveno i kulturno tkivo američke nacije. Iluzija sigurnosti i sigurnosti u američkoj politici, građena desetljećima, dramatično je razbijena“, a “američka  politika je ušla u novo, mračno i opasno razdoblje“. CNN konstatira kako je fotografija Trumpa, s krvlju na uhu i obrazu s podignutom pesnicom i američkom zastavom u pozadini, postala viralna ilustrirajući napeto političko razdoblje američke historije, “bez obzira na dalji razvoj događaja“.

Alarmantna upozorenja američkih, kao i drugih zapadnih medija, da je američka politika krenula novim, smrtonosnim zaokretom neće ostati bez posljedica za cijeli zapadni svijet održavajući se na geopolitiku, zapadnu arhitekturu sigurnosti (što smo gledali nakon terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001), ali i na kompletnu liberalnu demokratiju koju upravo zapadni populisti, na čelu s Trumpom, već godinama ozbiljno potkopavaju svodeći politiku na moć kojom realiziraju vlastite i interese određenih lobija: bogati postaju još bogatiji, srednja klasa nestaje a broj siromašnih raste, dok se slobode smanjuju. Već sam napad na američki kongres Trumpovih pristalica, koji on nikad nije osudio ali ih je pozivao da se “bore pakleno“, nagovijestio je dokle je Trump spreman ići. U slučaju izborne pobjede Trump bi kao predsjednik SAD mogao imati pod kontrolom i oba kongresa i Vrhovni sud čime bi se kompletan američki politički sistem, izvršna, zakonodavna i sudska vlast, mogao naći u rukama jednog čovjeka – Trumpa.

Posljedice širom svijeta

No, pucanj u Trumpa, pucanj je u SAD, kolijevku demokracije, zbog čega je s pravom cijeli svijet zabrinut. Jer, taj pucanj, bez obzira što je po svemu sudeći atentator djelovao kao pojedinac, mogao bi, kako već upozoravaju neki američki mediji, promijeniti tok historije. A kao što je opće poznato, kad Amerika kihne potrese se cijeli svijet.

Republikanski političari su za napad na Trumpa već okrivili demokrate i njihovu retoriku. Senator Vince iz Ohaja oglasio se na društvenim mrežama ističući da je “glavna premisa Bidenove kampanje da je predsjednik Donald Trump autoritarni fašist koji se mora zaustaviti pod svaku cijenu“, a po njemu je “ta retorika izravno dovela do pokušaja atentata na predsjednika Trumpa”.

Republikanac John Thomas, kao ni brojni drugi analitičari, nemaju dilema o tome da će atentat Trumpu vjerojatno omogućiti pobjedu na izborima: “Vidimo da se ljudi u cijeloj zemlji, bilo da vam se Trump sviđa ili ne, u ovom trenutku okupljaju oko Trumpa. Mislim da će ovo biti trenutak jedinstva. U ovom trenutku Amerikanci žude za tom vrstom vođstva“, jer “u trenutku kad bi većina potražila zaklon, Donald Trump se odmah podigao, podigao šaku i izgovorio riječi ‘borba, borba, borba’, jer je shvatio da je veličina trenutka veća od njega samog i da je on u tom trenutku postao Amerika.“

Svega dva dana prije pokušaja atentata na Trumpa Lorraine Mallinder (za Al Jaazeru) napisala je da “lista želja desničara za Trumpov povratak postavlja pozornicu za mračniju budućnost u SAD-u, ali i inozemstvu“: “Za naznaku kako bi druga Trumpova administracija mogla izgledati, ne tražite dalje od Projekta 2025, tranzicijskog plana koji predvodi Fondacija Heritage, istaknuto konzervativno savjetodavno tijelo iz Washingtona. Materijal na 922 stranice u biti je vodič za desničarski model upravljanja, koji predlaže dramatičnu reviziju Savezne vlade s planovima za proširenje predsjedničke ovlasti i čišćenje državne službe od ‘liberala’, a sve to za bolji proboj tvrdokorne agende. Iako je u velikoj mjeri usmjeren na razbijanje ‘duboke države’, dokument, također, nudi smjernice o vanjskoj politici, upadljivo oštroumno govoreći o Kini – ‘najvažnijoj opasnosti za sigurnost, slobode i prosperitet Amerikanaca’ – dajući prednost proizvodnji nuklearnog oružja i ograničavanju međunarodnih programa pomoći.“

Postavljajući pitanje trebamo li svi biti zabrinuti, Mallinder navodi da “Projekt 2025. ima planove za vanjsku politiku, za koje je Allison McManus, direktorica Centra za američki napredak, liberalnog savjetodavnog tijela sa sjedištem u Washingtonu, za Al Jazeeru rekla da će imati dugoročne troškove za svijet jer će prioritet dati vojsci nad humanitarnim programima. ‘Bit će veliki troškovi kada je riječ o nesigurnosti hrane, klimatskoj nesigurnosti i sukobima’, rekla je. ‘Mislim da ćemo vidjeti milione i milijarde ljudi kako pate širom svijeta. Vidjet ćemo posljedice širom svijeta.’”

Protiv naroda

Pucanj koji može “promijeniti historiju“ ispalio je 20-ogodišnji Thomas Crooks, jer “mrzim republikance, mrzim Donalda Trumpa“, kako je izjavio u videu koji je objavio prije atentata.

Iz policije su saopćili kako je on odranije poznat po ekstremnim stavovima, te da je više puta učestvovao u nasilnim incidentima i da je bio dio radikalnih grupa koje promovišu drastične akcije protiv onih koje smatraju neprijateljima.

Od 2022. godine terorizam nije u vrhu nacionalne sigurnosti SAD-a, no Bruce Hoffman i Jacob Ware ukazivali su 2023. godine da to ne znači i smanjenje opasnosti od terorizma, upozoravajući da su se “terorističke prijetnje zapravo umnožile – postajući raznolikije i difuznije“, te da najveća teroristička prijetnja SAD postaje “domaći terorizam“ povezan s nasilnom krajnjom desnicom, koja uključuje bijele rasističke mreže, bijele nacionalističke mreže i protuvladine ekstremiste. Po Hoffmanu i Wareu nasilna prijetnja krajnje desnice nastavit će se sve dok teorije zavjere budu raširene i usmjerene na pandemije, izbore i Demokratsku stranku. Bijela kuća je zbog svega ovoga u junu 2021. objavila prvu Nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, dok je na globalnom planu pažnja SAD-a usmjerena na Rusiju, Kinu, nuklearno širenje, klimatske promjene i pandemije.

“Onaj tko je u toku predizborne kampanje pucao na američkog bivšeg predsjednika Donalda Trumpa možda i nije bio svjestan igre terora, dakle straha, koju je započeo, ali je vrlo vjerojatno toga bila svjesna ona skupina koja je na neki način motivirala i potaknula atentatora. Teren za izazivanje neurotskog straha već je odavno pripremljen“, piše hrvatski analitičar Davor Djenero za Al Jaazeru, dalje objašnjavajući: “Priče o uroti elita, koje su sudjelovale u provođenju procesa globalizacije, pa su američkoj nižoj srednjoj klasi oduzele sigurna radna mjesta, odavno su se raširile u javnosti. Uostalom, žrtva atentata, bivši predsjednik Donald Trump, svoj je prvi mandat, ali i socijalnu dinamiku koju je pokrenuo nakon izbornog poraza pred četiri godine, zasnovao na tom iracionalnom strahu deklasificirane američke niže srednje klase. Cijela filozofija predstavljena konceptom MAGA pokreta (Make America Great Again) oslanja se na taj neurotski strah gomile od daljnje deklasifikacije.“

Pišući o populizmu u politici Robert Bošnjak navodi da je jedna od sličnosti populizma i ekstremizma manipulacija strahom: strah od terorizma/ekstremizma, od druge kulture ili religije, kriminala, strah od društveno-ekonomske nesigurnosti. Upravo populizam, po njemu, često traži “opasne druge“: svjetske moćnike, od naroda otuđene birokrate koji ne priznaju pravu volju američkog naroda, euro birokrate, Soroševe liberale, NATO savez, Haški sud, medije, opozicione lidere, ljekare koji su se borili protiv COVID-19… Navodi i da populističke stranke koje provode protestne politike mogu biti ozbiljna uvertira za ekstremizam: Mi protiv Njih, a nedostatak jasnih političkih ideja “emotivno mobilizira birače na djelovanje protiv elita, odnosno države u cjelini koji artikuliraju bijes, nezadovoljstvo, ljutnju, pa čak i mržnju“. Po Bošnjaku populisti kao i ekstremisti potiču podjele i sukobe unutar društva djelujući s maksimom: “Tko nije sa nama taj je protiv nas, odnosno taj je protiv naroda kojeg se potom označava narodnim neprijateljem.“

Istinska sloboda

Prema Globalnom indexu terorizma iz 2022. politički motivirani terorizam nadvladao je vjerski – u  posljednjih pet godina bilo je pet puta više politički motiviranih terorističkih napada, dok je od 5.226 terorističkih napada zabilježenih 2021. samo 52 odsto pripisano nekoj grupi. Dvije decenije rata protiv terorizma i jačanje domaće odbrane izazvali su neočekivane posljedice, uključujući pojačani domaći ekstremizam i društvene nemire u SAD-u: izloženost ljudi podsticanju putem interneta izazvala je široko rasprostranjenu infekciju ogorčenosti, dezinformacija i teorija zavjere koje produkuju bijes i nezadovoljsto koje slabi ne samo SAD, nego i demokratije širom svijeta. U izvještaju se dalje navodi da se smanjuje povjerenje javnosti u vladu i njenu sposobnost da stvori zakon i red: “Iako internet i društveni mediji izgledaju daleko bezazlenije od dinamita, mogli bi se smatrati društvenim dinamitom ove generacije“.

Navedene informacije bez sumnje trebaju izazvati zabrinutost, bar onog dijela svijeta koji vjeruje i želi da živi u liberalnoj demokraciji, no još veću zabrinutost izaziva to što liberalni, demokratski političari očito nemaju adekvatan odgovor za ove probleme. Uz sve veći strah da desničari preuzimaju poluge moći na Zapadu (Nizozemska, Italija, jačanje desnice u Francuskoj, Njemačkoj…). Nadu je na kratko vratio poraz desničara u Francuskoj, ali daleko veći strah od Le Penove sad izaziva pitanje budućnosti Amerike. Pobjeda Trumpa ubrzala bi i ono što Putin već dugo zagovara – novi svjetski poredak koji podrazumijeva i nove vrijednosti.

Žarko Paić smatra da je “sve postalo ideologijski i određeno u suvremenoj politici, upravo zbog toga što političkome i politici nakon 1989. godine nedostaje ono što populizam tako ustrajno nastoji iskonstruirati. To što nedostaje jest autentičnost politike, kao borbe za temeljne vrijednosti i načela zapadnjačke demokracije kao što su sloboda, jednakost, pravednost i solidarnost“. Navodeći kao skandalozan slučaj promjenu imena Makedonije u Sjevernu Makedoniju po “diktatu Grčke“, Paić piše kako “nije teško zaključiti da povratak snažnoj naciji-državi koju zagovaraju populisti svih boja i orijentacija u 21. stoljeću, nije ništa drugo negoli hibrid između autoritarizma i postimperijalne suverenosti“.

Po njemu je najbolji primjer za ovu postavku ruska invazija i rat u Ukrajini: “S njime se najavljuje mogućnost nove svjetske geopolitike utemeljene na brutalnosti, masi i moći nuklearnih država.“ Zaključuje da ideologije koje osvajaju “svojim apelom narod kao etnos ponajviše su tek patchwork rasizma, nacionalizma, šovinizma i organizirane mržnje protiv Drugoga“, dok populizam vidi kao ono “što se naziva kulturom onkraj tradicionalnih humanističkih vrijednosti i ekskluzivnosti elitarnoga shvaćanja. Kao reakcija na krizu legitimnosti pojma države i suverenosti u doba neoliberalne globalizacije, populizam je nastavak radikalnih obrata u biti politike identiteta s tendencijom da se temelji liberalne demokracije dovedu u pitanje“. Jedina alternativa po njemu je istinska sloboda odlučivanja protiv “nužnosti jednoznačnih rješenja kakva populizam u videpolitičkome obratu svijeta manihejski propovijeda“.

(Slobodna Bosna, foto: Beta-AP)