"Sve su to stvari koje bi trebalo da budu predmet istrage Tužilaštva, naročito one najgrublje, poput kupovine glasova, ucenjivanja birača da pod pretnjom glasaju za određenu stranku"

Izbori za odbornike Skupštine Beograda su završeni, a ubedljivu većinu osvojila je Srpska napredna stranka. Na nivou par opština, apsolutna vlast SNS, za sada, ostaje pod znakom pitanja.
Ni ovi izbori, kaže za NIN programski direktor Crte Raša Nedeljkov, ne mogu se smatrati fer i poštenim, a iako se pobeda vodeće liste ne može osporiti, legitimitet te vlasti i te kako se može dovesti u pitanje. Nedeljkov smatra da je i ovog puta došlo do brisanja granica između vladajuće partije i države.
Bazični standardi slobodnih demokratskih izbora, ocenjuje Nedeljkov, nesumnjivo su bili kompromitovani. U odnosu na decembar, dodaje on, nije zabeležan nijedan pomak u izbornim uslovima, na šta je Crta ukazivala i tokom kampanje.
O tome svedoče pritisci na birače, značajne aktivnosti koje govore o zloupotrebi javnih resusrsa, revizija biračkog spiska koja nije urađena.. Širom Beograda, ukazuje Nedeljkov, zabeleženi su brojni mikrocentri, logističkog karaktera, koji se dovode u vezu sa kontrolom glasanja, odnosno pritiskom na birače.
„Sve su to stvari koje bi trebalo da budu predmet istrage Tužilaštva, naročito one najgrublje, poput kupovine glasova, ucenjivanja birača da pod pretnjom glasaju za određenu stranku. Nažalost, do sada nismo imali nijedan postupak po službenoj dužnosti. Tužilaštvo tako doprinosi kulturi nekažnjivosti, odnosno, normalizaciji svih ovih nedela ili prekršaja, pa čak i krivičnih dela i stvara situaciju u kojoj svako može da radi šta god poželi“, predočava sagovornik NIN-a.
U fokusu izbornog dana, našli su se i SNS kol centri. Nedeljkov govori da je Crta identifikovala mikrocentre na različitim lokacijama u Beogradu – na Banjici, Vračaru, Novom Beogradu, Surčinu, Senjaku, u Sarajevskoj ulici.. Ali da slučajevi poput ovih posmatračka misija nije u stanju da sama do kraja odgonetne, bez odlučnog rada Tužilaštva i policije. Čiju pažnju, smatra Nedeljkov, ovi slučajevi svakako zavređuju.
„Ali, činjenica da smo sami kao građani organizovani u posmatračku misiju uspeli da identifikujemo i policiji podnesemo čak osam prijava samo u vezi sa sumnjom na kupovinu glasova, govori o tome da se ovog puta takvim aktivnostima raspolagalo mnogo galantnije i bez pokušaja skrivanja“, kaže sagovornik NIN-a.
Nedeljkov kaže da, pre svega, treba utvrditi ko stoji iza tih kol-centara.
„Da li će oni koji su identifikovani biti prijavljeni u izveštajima o finansiranju kampanja od strane političkih stranaka, evo recimo SNS je priznala da stoji iza njih. Da li su ljudi koji su bili unutar tih kol centara, kao i sam prostor, plaćeni i na koji način“, kaže on.
Druga dimenzija kol-centara, ističe Nedeljkov, jeste utvrđivanje na osnovu kojih dokumenata i baza podataka ti centri rade. Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, objašnjava on, trebalo bi da pokrene postupak nadzora nad radom političke stranke, upravo kako bi se utvrdilo na osnovu kojih baza podataka funkcionišu i u koje svrhe.
„Jer, ono za šta postoji osnovana sumnja jeste da su neki stranački aktivisti, u različitim delovima Beograda, mada se taj fenomen pojavljuje i u drugim mestima, i na prethodnim izborima, raspolagali vrlo konkretnim izvodima iz biračkog spiska. Tada se vodila paralelna evidencija o identitetima građana koji su glasali na biračkom mestu, a članovi biračkih odbora bili su u komunikaciji sa trećim licima, koja su neovlašćeno boravila na biračkim mestima“, podvači Nedeljkov.
Ta lica su, objašnjava on, upisivali ne ime i prezime glasača, već redni broj u izvodu iz biračkog spiska. A taj redni broj, dodaje, može jedino biti relevantan osobi koja takođe u ruci ima kopiju izvoda iz biračkog spiska, što je kršenjenje zakona.
„Ukoliko jedna stranka ima delove biračkog spiska, to onda znači da imaju pristup i čitavom biračkom spisku. To je nezakonito, i još jedna dimenzija koja pokazuje da ne postoje ravnopravne osnove za učešće svih aktera u izbornom procesu“, kaže programski direktor Crte.
Smatra da bi osim Novosadskog sajma i mikrocentri zabeleženi u Beogradu trebalo da budu predmet istrage Tužilaštva, imajući u vidu sumnje da tim operacijama nije bio cilj motivacija glasača da izađu na biralište, već njihova kontrola.
„Ne zaboravimo priču o kol-centru SNS-a koju je CINS objavio prošle godine. Sve to bi Tužilaštvo definitivno trebalo da istražuje. Sve granice su izbrisane, stranakama je prepušteno da rade šta god žele, jer znaju da odgovornost neće snositi“, kaže Nedeljkov.
(Radio 021, foto: printscreen)


STUPS: Telohranitelji