Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori su neminovni, kaže dugogodišnji novinar, dopisnik Komersanta, Genadij Sisojev.

Gostujući u emisiji “Pressing” Gradske RTV, Sisojev je istakao da će se one političke snage koje se oslanjaju na Rusiju, uključujući i Demokratski front, doživljavati na neprijateljski i neprihvatljiv način.

Razlog tome je, pojašnjava, zaoštravanje geopolitičkih odnosa.

“Rusija gubi svoju poziciju, i u narednom periodu će biti pod većom pažnjom Zapada. Svaka podrška Rusiji biće tumačena kao rat protiv Zapada”, ocjenjuje Sisojev.

Komentarišući sporazum potpisan između Beograda i Moskve, tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, Sisojev kaže da je trenutno najnezgodnija situacija za one koji se priklanjaju Rusiji, ili joj na bilo koji način pružaju podršku.

Osvrnuo se i na referendum o pripajanju Rusiji, koji je organizovan u Donjeckoj i Luganskoj, kao i u Hersonskoj i djelovima Zaporoške oblasti u Ukrajini, koje su pod kontrolom ruskih snaga.

Referendum je trajao pet dana, od 23. septembra do juče. Od 87 do 99 odsto građana ove četiri oblasti glasalo je za pripajanje Rusiji.

“Više od 90 odsto građana glasalo je za, u Donjecku više od 99, u Lugansku više od 98, u Zaporožju više od 93, a u Hersonu više od 87 odsto”, precizirao je Sisojev.

Dodaje da, prema zakonima koje su te teritorije usvojile uoči referenduma, nije u značajnoj mjeri bila važna izlaznost, već samo da se premaši 50 odsto.

Sisojev ističe da su poznati uslovi pod kojima se glasalo.

“Prema zvaničnim podacima UN, sa tih teritorija posljednjih mjeseci otišlo je oko dva i po miliona ljudi – dio na Zapad, a dio u Rusiju. Oni koji su otišli u Rusiju mogli su da glasaju. Nije bilo nikakvih međunarodnih posmatrača. Bio je posmatrač iz Srbije, lider srpske desnice – Miša Vacić. On je već ranije znao rezultat referenduma i navijao je za to, tako da je unaprijed diskreditovao sebe kao posmatrača”, pojašnjava Sisojev.

Četiri teritorije u kojima je organizovan referendum, ističe, nijesu odgovarale na ista pitanja.

“U Donjecku i Lugansku se glasalo za ili protiv pripajanja, dok su u Zaporožju i Hersonu bila ponuđena tri odgovora: za proglašenje nezavisnosti od Ukrajine, otcjepljenje ili pripajanje Rusiji”, pojašnjava Sisojev.

Ponovio se, kaže, sličan scenario koji se dogodio 2014. sa Krimom.

“Međutim, u Krimu je procenat ruskog stanovništva mnogo veći. Krim je nekad bio sastavni dio Rusije. Tamo se 16. marta 2014. održao referendum i tada je većinsko stanovništvo navijalo za pripajanje Rusiji. Izlaznost je bila 87, a podrška 95 odsto”, navodi Sisojev.

Kada je riječ o aktivnostima koje će Zapad preduzeti, Sisojev smatra da će to biti ubrzavanje usvajanja osmog paketa sankcija protiv Rusije od strane Evropske unije, ali i više naoružanja koje će biti isporučeno Ukrajini, kao i prelazak na one vrste naoružanja koje Ukrajinci traže.

“Rusija će sada smatrati te oblasti svojom teritorijom i eventualni napad ukrajinske vojske na njih će smatrati kao napad na teritorije Rusije”, kaže Sisojev.

Djelimična mobilizacija Rusije koju je predsjednik te zemlje Vladimir Putin proglasio 21. septembra, ocjenjuje, direktno je priznanje da se u Ukrajini ne vodi tzv. specijalna vojna operacija kako su je ranije nazivali, nego rat.

“Ruske vlasti smatraju da oko 300.000 od 25 miliona ljudi iz rezerve treba biti mobilisano. Mobilizacija je moguća samo u ratu, i Rusija je indirektno priznala da se u Ukrajini ne vodi specijalna vojna operacija. Posljednjih pet do šest dana iz Rusije je otišlo oko 260.000 ljudi. Odliv muškaraca iz Rusije se smanjuje”, kaže Sisojev.

Dodaje da se na granici sa Gruzijom, gdje su dnevne kolone do 16 km automobila, neposredno pored pograničke pojavila ispostava za mobilizaciju.

“Građani koji su došli da pređu granicu, dobijaju poziv za vojsku. To je iskorišćeno već prvog dana nakon proglašenja mobilizacije. Onima koji su protestovali i nakon toga uhapšeni, odmah su upućeni pozivi za mobilizaciju. To je dovelo do toga da je već na narednim protestima bilo znatno manje ljudi. Na taj način pokušavaju da smanje broj ljudi koji će da pobjegne iz zemlje”, pojašnjava Sisojev.

Teza ruskih vlasti je, kaže, da postoje dvije opcije – ili poraz Ukrajine ili nuklearni rat.

“Djelimična mobilizacija ne bi bila proglašena da sve ide kako treba i tom mobilizacijom potvrđeno je da je Rusija, odnosno njen predsjednik, spreman da ide do kraja u ostvarenju svojih ciljeva”, zaključuje Sisojev.

(Gradski.me, foto: Gradski portal)