Dok čeka da na Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv fašizma iz 1941. godine položi cvijeće na spomen-obilježje u Fojnici, u centralnoj Bosni, predsjednik Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata Sead Đulić kaže da je “zemlji potreban novi ustanak naroda, zbog snažne desničarske retorike među vodećim političarima Bosne i Hercegovine, što prijeti da građane gurne u nove sukobe, poput onih iz devedesetih”.

“Ne mislim na ustanak sa puškama”, rekao je Đulić Al Jazeeri. “Mislim na druge, demokratske metode, uključujući izbore koji će u Bosni i Hercegovini biti održani u oktobru ove godine”.

Važan datum u historiji BiH

Datum 27. juli u Bosni i Hercegovini se slavi kao Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine protiv okupatora. Kapitulacijom Kraljevine Jugoslavije 1941. godine i njenom okupacijom i podjelom za njene narode nastupio je period nezapamćenog fašističkog terora. Na poziv i u organizaciji Komunističke partije Jugoslavije podignut je opštenarodni antifašistički ustanak koji je počeo 27. jula oružanim napadom ustanika na Drvar i Bosansko Grahovo, i koji su isti dan oslobođeni od domobrana i žandarmerije.

Do 1992. godine 27. juli se obilježavao kao jedan od najznačajnijih datuma i događaja u historiji Bosne i Hercegovine. Danas je to zaboravljen datum i obilježavaju ga članovi Saveza antifašista i boraca NOR-a, te drugi antifašisti.

Bosnu i Hercegovinu sada ponovo potresa vrlo snažna desničarska politika, proces koji destabilizira cijelu zemlju i potiče mlade ljude da napuštaju domove i odlaze prema Zapadu, zbog čega antifašisti pozivaju na otpor.

Porast desnice

Porast desnice nije slučaj samo u Bosni i Hercegovini, proces je zahvatio cijelu regiju jugoistoka Evrope, ali i šire. Vlade nekih evropskih zemalja danas javno odbacuju druge i drugačije.

Tokom obilježavanja Dana državnosti Crne Gore 13. jula policija je spriječila širi sukob dvije grupe. Dok su Crnogorci na gradskom trgu u Nikšiću proslavljali nacionalni dan, prišla im je druga grupa sa srpskim zastvama i simbolima Srpske pravoslavne crkve.

Mjesec prije tog incidenta, u Mostaru je uništeno Partizansko spomen-groblje.

“Živimo moderno neofašističko društvo”, kaže Đulić. “A sve što je ljudima potrebno su sloboda, jednakost, socijalna pravda”.

‘Nacionalizacija antifašističke borbe’

Historičar Dragan Markovina kaže da je za Bosnu i Hercegovini od velike važnosti ponovo stvoriti antifašistički pokret koji će spojiti sve generacije, i koji će djelovati na području cijele zemlje. Podijeljeni, slabi, antifašisti se danas ne mogu oduprijeti novim izazovima.

I Đulić kaže da je za bolje društvo u Bosni i Hercegovini potrebna zajednička i odlučna borba svih antifašista.

“Ljudi koji su se pobunili 1941. također nisu bili svi istomišljenici, nisu svi bili članovi Komunističke partije, ali su imali zajedničku ideju i cilj”, rekao je Đulić.

On što Markovina naziva “nacionalizacijom antifašističke borbe”, vidi kao jedan od ključnih problema u višeetničkoj Bosni i Hercegovini i njenom odnosu prema antifašističkoj borbi.

“Od Gradine se stvara samo srpsko svetište”, rekao je Markovina Al Jazeeri, misleći na stratište srpskih žrtava u Donjoj Gradini na sjeverozapadu Bosne. Napominje da je to itekako stratište i drugih naroda, poput Jevreja ili Roma, što je ih tokom Drugog svjetskog rata ubila zločinačka politika njemačkih saveznika iz NDH.

Iz Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata su u srijedu u javnom proglasu pozvali Bosance i Hercegovce da se nadahnu odlučnošću ustanika iz 1941. godine i demokratskim sredstvima osvoje slobode, jednakost i socijalnu pravdu, u vremenu koje su ocijenili kao vrijeme u kojem su ugrožene “temeljne vrijednosti ustanika od prije 81 godine”.

Armin Aljović (AJB, arhivska foto: Beta)