Profesor i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo očekuje da će Narodna Skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska podržati formiranje entitetske vojske i osnivanje sigurnosnih agencija poput obavještajne službe, vjeruje da zakoni neće biti realizovani u prvom koraku, dok je za političke partije koje se smatraju bosanskim rekao da ne razumiju realpolitiku.

Bosna i Hercegovina nalazi se u najvećoj političkoj i sigurnosnoj krizi od završetka rata 1995, nakon što je član državnog predsjedništva Bosne i Hercegovine i de facto čelnik Republike Srpske Milorad Dodik najavio da će u tom entitetu preuzeti nadležnosti od državnog tužilaštva, Obavještajne agencije, Uprave za indirektno oporezivanje i drugih državnih tijela, a najavio je i jednostrano povlačenje Republike Srpske iz državnih oružanih snaga, te formiranje entitetske vojske.

Dodik, koji ima podršku Rusije, zalaže se za veću autonomiju Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine, a u konačnom i za otcjepljenje tog entiteta, dok ga opozicione partije optužuju da velikim nacionalnim temama želi prikriti korupciju u entitetskoj vladi.

Izgledi za dalje sukobe i podjele

U posljednjim izvještaju UN-u Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Nijemac Kristijan Šmit navodi: „izgledi za dalje sukobe i podjele u BiH vrlo su stvarni“, dok je u istom izvještaju Dodik označen kao glavna prijetnja stabilnosti jer, kako navodi Šmit, Republiku Srpsku želi povući iz ustavnog poretka uspostavljenog na osnovu Aneksa 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Za Šmita je to jednako otcjepljenju bez proglašenja, pa upozorava da bi ignorisanje tog problema moglo imati opasne posljedice za regiju.

Budući da je ovo pitanje nastavak neke vrste političke karijere Milorada Dodika, Turčalo očekuje da će Dodik u Narodnoj skupštini Republike Srpske „uspostaviti parainstitucije“, ali da će nakon toga zastati i to predstaviti kao kompromis s međunarodnom zajednicom, ali samo do nekog sljedećeg trenutka. Diplomate koji predstavljaju međunarodnu zajednicu u BiH i dosad su pokazali da su spremni na neku vrstu truhlog kompromisa, koji mogu predstaviti kao diplomatsku pobjedu, rekao je Turčalo.

„Biće to predstavljeno kao pobjeda, jer nije došlo do činjeničnog utvrđenje, nije došlo do povlačenja ljudi iz oružanih snaga, sigurnosnih institucija i tako dalje. Ali, za nekoliko godina možemo očekivati da ono što je de jure, protivustavno urađeno, da se tada pokuša realizovati u praksi“, kaže Turčalo, koji Dodika vodi samo kao marionetu jedne šire i dublje politike.

On vjeruje da Evropa, i širi zapad o ovom trenutku nijesu svjesni da destabilizacija Bosne i Hercegovine može imati neku vrstu domino efekta u cijeloj regiji Zapadnog Balkana, odnosno da može pokrenuti destabilizaciju i Kosova i Sjeverne Makedonije, „ali i Crne Gore koja je već destabilizovana“.

Bosanske stranke bez ideje

Na pitanje postoji li prostor da se problemi u Bosni i Hercegovini riješe unutrašnjim političkim snagama, uz pomoć ali ne isključivo snagom međunarodnih partnera, Turčalo kaže da ono što se zove bosanska politika, bez etničkih odrednica, ne razumije realnu politiku.

„To su ljudi koji žive izvan realne politike“, kaže Turčalo. „U trenutku kada imamo koaliciju unutar Bosne i Hercegovine, ali i drugih država koje podržavaju antiustavno djelovanje unutar Bosne i Hercegovine, govoriti samo da to jeste protivustavno i protivzakonito, isto je kao da lopovu koji krade u prodavnici kažete: ‘to nije u skladu sa zakonom’, a zatim očekujete da on odustane“.

S druge strane, kaže Turčalo, oslanjanje na međunarodnu zajednicu ne bi bilo problematično da ta bosanska politika nudi načine na koji joj međunarodna zajednica treba pomoći, ali tako nešto dosad je izostalo.

(Al Jazeera Balkans)