Vijeće Europe u četvrtak je izrazilo zabrinutost zbog brojnih kršenja ljudskih prava prema izbjeglicama i pozvalo države članice da se usprotive “pokušajima legalizacije” prisilnog udaljavanja migranata s vanjskih granica EU-a.

“Vrijeme je da evropske vlade stanu na kraj svakoj zakonskoj ili političkoj inicijativi kojima bi se normalizirala praksa prisilnog udaljavanja migranata”, rekla je Dunja Mijatović, povjerenica VE-a za ljudska prava.

Izjava je slijedila pošto su u Litvi, Hrvatskoj i Grčkoj zadnjih mjeseci zabilježeni slučajevi prisilnog udaljavanja migranata.

Poljski parlament je sredinom oktobra odobrio mandat kojim se legalizira ta praksa, a novu strategiju vraćanja migranata na moru odobrila je i Velika Britanija čija je ministrica unutarnjih poslova nedavno jasno naredila: “vraćajte ih natrag”.

Početkom mjeseca, 12 članica EU-a, među kojima su Austrija, Grčka, Poljska i Mađarska, zatražilo je od Brisela da finansira izgradnju barijera na njihovim granicama kako bi se spriječio ilegalan ulazak migranata.

Smatraju da je to u interesu cijele Evropske unije, a ne samo članicama koje su na udaru migrantskog vala.

Potrebno je štititi granice EU-a, ali nasilje nije prihvatljivo

U srijedu navečer je na burnoj raspravi Evropskom parlamentu povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson kazala da je potrebno štititi vanjske granice Evropske unije, ali bez nasilja i uz poštivanje ljudskih prava.

“Nasilje na našim granicama nikada nije prihvatljivo, naročito ako je strukturirano i organizirano. Moramo zaštititi vanjske granice Evropske unije, a istovremeno čuvati ljudska prava. Moguće je učiniti i jedno i drugo”, kazala je povjerenica u raspravi u kojoj je dio zastupnika prozvao i Hrvatsku.

„EU mora imati zaštićene granice i mora štititi ljudska prava”, dodala je.

Ranije ovoga mjeseca više evropskih medija objavilo je snimke prisilnog vraćanja migranata iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovini. Tada su se pojavile i slične snimke prisilnog vraćanja migranata iz Rumunije i Grčke.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ubrzo je kazao da su na snimkama maskirani hrvatski policajci, nakon čega su suspendirana tri policajca.

Johansson je kazala parlamentarcima da je razgovarala s rumunskim, grčkim i hrvatskim ministrom unutarnjih poslova.

“Hrvatski ministar se u tome angažirao i rekao je da će tri policajca biti sankcionirana zbog toga, a čula sam da će se sve potrebne mjere poduzeti“, kazala je Johansson u raspravi.

„Na državnim je vlastima da istražuju sve tvrdnje i da sankcioniraju svako kršenje zakona“, dodala je.

Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, predsjedavajuće Evropskom unijom, kazao je da je “učinkovita kontrola vanjskih granica ključna za sprječavanje sigurnosnih rizika, nezakonitog prelaženja granica i mogućeg migratornog pritiska”.

„Moramo upotrijebiti sve alate da pratimo ko ulazi u Evropsku uniju“, istaknuo je, dodavši da prisilno vraćanje s granice “ne smije biti dopušteno na tlu Evropske unije”, piše Hina

‘Djeca se smrzavaju i umiru na granicama Evrope’

Stav Komisije kritizirali su socijaldemokratski, zeleni i liberalni zastupnici.

“Djeca se smrzavaju i umiru na granicama Evrope, a vas najviše brine zaštita granice i Schengen”, poručila je nizozemska zastupnica iz liberalnog kluba “Obnovimo Evropu” Sophia in’t Veld

Njemačka socijaldemokratkinja Birgit Sippel kazala je da se na vanjskim granicama EU-a odvija “sistemski napad na ljudska prava” te da su snimke s hrvatske, rumunske i grčke granice “skandal za Evropsku uniju”.

Sippel, koordinatorica socijaldemokrata u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, zajedno je s predsjednicom i potpredsjednicom socijaldemokratskog kluba zastupnika – Iratxe Garciom Perez i Simonom Bonafe, poslala je u srijedu pismo predsjednici Evropske komisije, u kojem izražava zabrinutost zbog „sistemske naravi prisilnog vraćanja ranjivih ljudi, često uz nasilje“.

„Zabrinjavajuće je što najnovije istrage ukazuju na to da su dijelovi materijala koji su korišteni za prisilno vraćanje (pushback) izgleda plaćeni novcem EU-a. To uključuje otprilike 177 miliona eura koji su odobreni Hrvatskoj za ‘upravljanje migracijama’ od 2014. do danas“, navodi se u pismu.

Zastupnice su poručile da nije dovoljno samo zatražiti od države članice da ispita slučajeve „pushbacka“, već je potrebno pokrenuti postupak protiv Poljske, Grčke i Hrvatske zbog povrede prava Evropske unije.

Desnica traži postavljanje bodljikave žice

S desna su pak neki kritizirali iz njihove perspektive blag stav Evropske komisije, založivši se za postavljanje bodljikave žice na vanjskim granicama.

“Nisam čuo da se neko buni jer imamo u Evropskom parlamentu sigurnosnu kontrolu. Zašto ista sigurnost ne bi vrijedila za evropske građane. Zašto ne bi bolje zaštitili Evropu s bodljikavom žicom i naoružanim osobama kako bi osigurali sigurnost?”, poručio je danski zastupnik iz kluba Identitet i demokracija Petar Kofod.

Eurozastupnik HDZ-a Karlo Ressler kazao je da je krijumčarenje ljudima “jedna od najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti”, kao i “sredstvo podmuklog pritiska na Evropu”.

“Pod hitno nam treba zajednički evropski dogovor u kojem politika sprječavanja nezakonitih migracija nema nikakvu alternativu“, poručio je Ressler.

Ipak, istaknuo je kako je “potpuno jasno da u uređenoj Evropi nema mjesta nasilju nad migrantima, a svako pojedinačno kršenje ljudskih prava, osobito onih najranjivijih je potpuno neprihvatljivo”.

Ressler smatra da Hrvatska “s moderniziranom policijom i bez podizanja bodljikavih žica vrši svoju pravnu obvezu i dužnost zaštite državne i evropske granice”.

Sunčana Glavak (HDZ/EPP) ustvrdila je kako hrvatska policija “radi odličan posao u zaštiti hrvatskog teritorija i teritorija EU-a”.

“Kolegice i kolege, Hrvatska čuva i vašu granicu, granicu Evropske unije na zakonit način”, zaključila je.

(AJB/Agencije, foto: Pixabay)