Nijedan senator niti senatorka uprkos kritikama dijela javnosti nije se zvanično oglasio da objasni zašto su glasali za izabranog rektora Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimira Božovića, koji je, pored ostalog, ranije u izjavama negirao da postoji crnogorska nacija.

Očito takvi stavovi predstavnicima akademske zajednice nijesu sporni, a zašto, nijesu nam saopštili, odnosno pojedini nijesu odgovorili na upućeno pitanje. Neki od njih su ranije kroz nezvanične komentare pravdali svoje odluke time što su navodno sagledavali isključivo program Božovića, što je, međutim, kritikovala stručna javnost, poručujući da se dobro zna za koga se glasa i kakav je njegov „background“.

Senatori su čak jednoglasno podržali Božovića, uz izuzeće nekoliko njih koji nijesu došli na sjednicu, a potom je dobio, takođe, jednoglasnu podršku na Upravnom odboru – da rukovodi najstarijom crnogorskom ustanovom visokog obrazovanja u naredne tri godine.

Šta će biti sa naukama koje se bave crnogorskom kulturom, istorijom…

Redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore dr Veselin N. Ivanović, bivši senator, smatra da izbor Božovića za rektora ne bi bio sporan da je obavljen na nekom Tehničkom ili Tehničko-tehnološkom univerzitetu, kao što je, recimo, Tehnički univerzitet u Beču. U takvim situacijama rektor svojim političkim stavovima ne može da utiče na istraživanja ljudi sa univerziteta.

Međutim, Univerzitet Crne Gore veoma je heterogen, upozorava profesor – uključuje ne samo prirodne i tehničke, već i društvene i humanističke nauke.

Kako je riječ o naukama koje mogu da se bave crnogorskom kulturom, istorijom i jezikom, Ivanović pita da li će sjutra naučni rad ljudi koji se bave ovim pitanjima biti usporen, ili će se možda „drugim očima“ gledati na njihovo napredovanje i izbore u zvanja.

Ističe da Božović, kao slobodan čovjek, ima pravo na svoje stavove koje je, na sreću ili nažalost, iznosio javno duži niz godina, sa čime je javnost posljednjih dana još jedanput upoznata.

„Nejasno je da ga niko od senatora, kada su se izjašnjavali o njegovom programu, nije upitao kako vidi buduća istraživanja na teme iz crnogorske kulture, istorije i jezika. Kako će se, na primjer, ubuduće gledati i da li će se potiskivati istorijska istraživanja koja se odnose na period od 1766. do 1879. godine, odnosno na period nakon konačnog ukidanja Pećke patrijaršije od strane turskog sultana do trenutka kada Beogradskoj mitropoliji biva priznat autokefalni status.

Da li će biti zamračen ovaj period, jer bi se u tom periodu moglo razgovarati i istraživati samo na temu Mitropolije crnogorske – Crnogorske pravoslavne crkve“, navodi Ivanović.

Zato bi, smatra on, bilo dobro da se rektor osvrnuo na veoma osjetljivo pitanje istraživanja na teme iz crnogorske kulture, istorije i jezika. Siguran je da je dobar dio javnosti, kojoj i sam pripada, veoma zainteresovan za ove odgovore.

„Naravno, prof. Božović nije bio obavezan samoinicijativno da ponudi odgovore, ali ostaje nejasno kako ga niko od senatora ovo nije upitao“, navodi on, dodajući da bi volio da je rektor prokomentarisao ova pitanja, kao što je veoma otvoreno duži niz godina komentarisao neka druga.

Svakako je indikativna činjenica da se praktično isti Senat na isti način odredio o dva kandidata sasvim različite političko-ideološke profilacije, iz čega bi se moglo zaključiti da to nije bilo nešto što ih je opredjeljivalo prilikom glasanja, smatra viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanja Snežana Kaluđerović.

Kaže da bi zanimlljivo bilo da čujemo obrazloženja onih koji su glasali i što na njih ima presudan uticaj prilikom davanja ili uskraćivanja podrške nekom kandidatu.

Učešće na litijama

„U posljednjih pet godina jedino zapaženo javno istupanje dijela akademske zajednice je bilo učešće na litijama sa fotografijama profesora(ica) ispred Hrama i sa pokojnim Amfilohijem. Za društvenu zajednicu bi bilo jako korisno i to da se dio ove akademske zajednica posveti naučnom radu i radu sa studentima sa istim žarom sa kojim je bio posvećen litijama“,  kaže akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Slobodan Backović, koji je bio ranije ministar prosvjete.

Ivanović ne želi da diskutuje sa opredjeljenjem i stavovima Božovića, oni su takvi kakvi jesu, ali ističe da isti realno dovode do bojazni da li će UCG nastaviti da podržava ili će potisnuti istraživanja na temama iz crnogorske kulture i ko će nastaviti da podržava ova istraživanja ako neće ta visokoškolska ustanova.

„Ko će da podrži istraživanja iz crnogorske istorije, kulture i jezika ako ne državni univerzitet? Da li se treba plašiti da će ta istraživanja biti, ako ne spriječena, onda značajno ometana, uslovljavana ili usporavana“, kaže Ivanović.

Politički izbor rektora

Što je Božović dobio jednoglasnu podršku Senata doživljava kao svojevrsni poraz Univerziteta. Nije ga iznenadila jednoglasna podrška u Upravnom odboru, to je očekivano i još jedanput dokazano da je izbor rektora na UCG u suštini političko pitanje, kao što je bilo i ranije.

Kaluđerović podsjeća da nije prvi put da kandidati za izbor rektora dobiju jednoglasnu podršku u organima UCG. Na primjer, takav slučaj je bio i prilikom posljednjeg izbora Danila Nikolića za rektora.

„Mi smo i ranije ukazivali da nije dobro kad je samo jedan kandidat jer time proces gubi na kompetitivnosti. Ovo je i još jedan odraz izostanka hrabrosti akademskog osoblja da se prijavi na ovaj konkurs, a kad nema više kandidata i programa između kojih se bira, nema ni stvarnog izbora. UCG se time više pozicionira kao vojnička, a ne akademska institucija u kojoj bi trebao da se njeguje dijalog, kritičko mišljenje i otvorenost“, rekla je ona.

Kada bi senatori zaista osjećali potrebu da Univerzitet bude autonoman, oko kojeg bi to rješenja svi senatori mogli postići konsenzus, poručuje Ivanović.

„Koje bi rješenje bilo tako dobro? Meni je to neprihvatljivo. Intelektualac upravo označava osobu koja sumnja, a ne osobu koja diže ruku. I zamislite sada, proizvoljna grupa ljudi ne može postići konsenzus oko banalnih pitanja, a intelektualci, akademska zajednica, bez ikakvih problema postižu konsenzus o podršci kandidatu za rektora, kroz formalnu podršku njegovom programu budućeg razvoja univerziteta, bez obzira što taj program u sebi sadrži“, kaže on.

Prilikom tri posljednja izbora rektora, uglavnom isti senatori podržali su svakog od kandidata iako su kandidati imali dijametralno suprotne programe razvoja.

Zalog za ostvarenje ličnih interesa

„Na primjer, programi prethodna dva rektora, prof. Vojvodić i prof. Nikolića, podrazumijevali su razvoj integrisanog univerziteta, dok program prof. Božovića obećava decentralizaciju istog. Ne mogu da vjerujem da, u veoma kratkom vremenskom razmaku od nepunih godinu dana, isti čovjek može da podrži dijametralno suprotne prijedloge, osim ako svoju podršku ne vidi kao podršku programu, već kao zalog za ostvarenje ličnih interesa“, smatra profesor.

Ivanović ističe da Univerzitet neće biti autonoman dok god rektora bira Upravni odbor, odnosno, kako kaže – politika.

Upravni odbor bira rektora od 2016. godine, a prije toga je ovo tijelo bilo samo etapa, i to samo jedanput, u smislu činjenice da je samo potvrđivao odluku Senata.

Dok je bio senator, dva puta je uskraćivao podršku kandidatima za rektora, upravo zbog načina na koji se rektor bira.

„UCG nije autonoman, ni formalno ni suštinski, niti će biti dok god Upravni odbor bira njegovog rektora i sve do tada Univerzitet neće imati bolji status nego proizvoljni vrtić, osnovna ili srednja škola u Crnoj Gori“, zaključuje Ivanović.

Izbor rektora mimo demokratične procedure

Backović podsjeća da je ranije sam za naše novine povodom izbora rektora UCG, kada je bio samo jedan kandidat, izjavio – da bi se biralo treba imati više kandidata.

„Kao i prethodni rektor i sadašnji je postavljen, nije bilo biranja. Promijenila se državna vlast, promijenio se Upravni odbor UCG po želji vlasti, samo je rektor postavljen na isti način, po istoj proceduri kao kod prethodne vlasti. Bilo je obećano da će se novi rektor birati u demokratičnijoj proceduri. To se nije desilo. Bilo bi korektno da sadašnji rektor objasni zašto nijesu sa izborom sačekali promjene Zakona o visokom obrazovanju“, ističe on.

Voditi Univerzitet transparentno

Kaluđerović iz CGO-a očekuje da se u narednom periodu UCG razvija u pravcu unapređenja kvaliteta obrazovanja, što podrazumijeva da bude konkurentan na evropskom tržištu obrazovanja i bolje pozicioniran na rang listama, kao i da organi rukovođenja, a prije svega rektor i dekani fakulteta, vode Univerzitet na transparentan i odgovoran način.

„Takođe, očekujem da interes studenata bude na prvom mjestu kroz obezbjeđenje mobilnosti što većeg broja studenata na međunarodnim institucijama visokog obrazovanja kako bi imali što bolju praksu i iskustva“, poručila je ona.

(Pobjeda, foto: Pixabay)