Pošto je Europska komisija (EK) predložila uvođenje poreza na financijske transakcije, popularno nazvanog ‘Robin Hood’, ta desetak godina stara zamisao koju podržavaju humanitarne agencije, ekolozi, sindikati, vjerske skupine i neki od najbogatijih ljudi, čini se sve realnijom, ocjenjuju mediji.
‘Scenarij kojeg se ni Hollywood ne bi posramio. (…) Šačica veselih muškaraca i žena planira zaštititi siromašne tako što će uzeti svjetskim financijskim titanima i natjerati ih da plate svoj dio. U završnoj sceni (banka) Goldman Sachs postaje dobar Samarićanin koji prozvodi milijarde i rješava svjetske probleme’, objavio je u humorističnom tonu britanski The Guardian (ljevica).
Zamisao je prestala biti utopija otkako je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u srijedu predložio uvođenje poreza na financijske transakcije koji bi godišnje uprihodio 55 milijarda eura od čega bi polovica završila u europskom proračunu, a ostatak bi podijelile države članice.
Europski porez na financijske transakcije (EFTT) ‘obvezao bi financijski sektor da preuzme svoj dio odgovornosti u krizi’, napisao je početkom ljeta francuski list Le Monde i ocijenio da ‘nijedan drugi porez o kojem se pregovara ne bi donio tolike prihode’.
Prema nekim studijama na koje se Le Monde poziva, porez od 0,05 posto prikupio bi do 200 milijarda eura godišnje u Europskoj uniji. Bruxelles je predložio 0,1 posto za transakcije na burzama za dionice i obveznice te za ostale financijske proizvode 0,01 posto, što bi godišnje donijelo 55 milijardi eura.
Velika većina Europljana priželjkuje da financijski sektor ponese svoj dio tereta za krizu koju je upravo on izazvao. Potvrdila je to anketa belgijskog lista ‘La Libre Belgique’ početkom rujna prije prijedloga proračuna za 2012., koji treba uštedjeti 22 milijarde eura. Za robinhoodovski porez izjasnilo se 78 posto ispitanika, više nego za oporezivanje velikih bogatstava (73 posto).
Porez podržava više od 61 posto Europljana, prema Eurobarometru, a podržava ga i 65 posto Britanaca, što znači da javnost ne dijeli mišljenje svoje vlade koja je najveći protivnik EFTT-a strahujući da bi naštetio poslovanju londonskog Cityja.
London će u to ‘trebati uvjeriti Uniju, što će, čini se, biti teško. Britansko stajalište dijele i Švedska i Nizozemska’, piše francuski list L’ Express u četvrtak i dodaje: ‘Ako EK ne uspije postići suglasje, moguće je da porez bude primijenjen jedino u eurozoni, kao što su nedavno predložili ministri financija Njemačke i Belgije Wolfgang Schaeuble i Didier Reynders’.
O prijedlogu EK-a će se još raspravljati, a bude li prihvaćen može se primijeniti najranije 2014. Međutim, EFTT, poznat još i kao ‘Tobinov porez’ trebalo bi primijeniti na svjetskoj razini, piše The Guardian.
Podsjeća da je kampanju za EFTT, kad je prije 18 mjeseci počela u Britaniji, podržalo 115 humanitarnih agencija, ekologa, sindikata i vjerskih skupina. No na lanjskom summitu G8 i G20 u Torontu smatrali su zamisao ‘čudnom’ i neprovedivom. Dodaje da ga danas i Međunarodni monetarni fond ocjenjuje ‘izvedivim’ i plaćali bi ga uglavnom najbogatiji.
Suočene s globalnom financijskom krizom neke su zemlje postale glasne zagovornice poreza, a francuski predsjednik Nicolas Sarkozy predložio je da se iskoristi za pomoć žrtvama prirodnih katastrofa u svijetu.Više od tisuću ekonomista, među kojima su i dobitnici Nobelove nagrade, pozvali su G20 na hitnu akciju, a nedavno se za EFTT izjasnio i najbogatiji čovjek svijeta Bill Gates.
Britanski glumac Bill Nighy, istaknuti zagovornik Tobinova poreza, posjetio je u zapadnom Londonu jednu od 132 ‘banaka hrane’ u koju siromašni dolaze po prehrambeni paket te zgrožen kazao kako se osjeća kao da živi u viktorijanskoj Engleskoj i da danas takve ustanove ne bi bile potrebne kada bi banke platile za krizu koju su izazvale, piše u petak britanski list The Mirror. Napredak će ipak biti težak jer neke zemlje poput Britanije, Sjedinjene Države i Nizozemske odlučne su u obrani profita banaka i hedge fondova koji moraju biti na prvome mjestu.

(tportal.hr)