Evropski savjet izmijenio je nacrt zaključaka o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji nakon intervencije hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, uklanjajući rok za privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. i formulaciju o što skorijem završetku pristupnog ugovora, dok Hrvatska uslovljava saglasnost za zaključenje pregovora rješavanjem osam otvorenih pitanja, uključujući obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, procesuiranje ratnih zločina, sudbinu 14 nestalih osoba i imovinska prava Hrvata u Crnoj Gori. Plenković je poručio da su ta pitanja poznata crnogorskom državnom vrhu i da su ministri vanjskih poslova Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman zaduženi za pronalaženje rješenja.

Plenković je tokom rasprave o proširenju upoznao lidere država članica sa osam zahtjeva Hrvatske koje Crna Gora treba da ispuni kako bi dobila saglasnost Zagreba za zaključenje pristupnih pregovora.

Prema dokumentu hrvatske strane, osam zahtjeva koje Hrvatska postavlja Crnoj Gori odnose se na sljedeća pitanja:

1. Obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj – naknada štete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u logoru od oktobra 1991. do avgusta 1992. godine.
2. Očuvanje spomen-ploče u Morinju – Hrvatska traži da ploča posvećena zatočenim hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima ostane trajno vidljiva i da ne bude prekrivena.
3. Promjena naziva bazena u Kotoru – zahtjev da se promijeni ime bazena koji nosi ime vaterpoliste Zorana Gopčevića, za kojeg hrvatska strana navodi da je bio stražar u logoru Morinj.
4. Pronalaženje 14 nestalih hrvatskih državljana – puna saradnja crnogorskih vlasti, razmjena informacija i pristup arhivama i dokumentima radi utvrđivanja njihove sudbine.
5. Procesuiranje ratnih zločina – gonjenje odgovornih za zločine počinjene tokom rata, uključujući odgovornost po komandnoj liniji.
6. Rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori – uključujući slučajeve porodica iz Tivta i Boke kotorske čiji zahtjevi, prema hrvatskom dokumentu, nijesu riješeni uprkos sudskim presudama ili dugotrajnim postupcima.
7. Povratak školskog broda „Jadran“ – Hrvatska traži povratak broda, pozivajući se na Sporazum o pitanjima sukcesije iz 2001. godine i svoj stav da joj brod pripada.
8. Razgraničenje između Hrvatske i Crne Gore – nastavak pregovora o granici, potvrđivanje nekadašnje međurepubličke kopnene granice i intenziviranje rada na utvrđivanju granice na moru.

U zaključcima se navodi da Evropski savjet podržava rad na izradi pristupnog ugovora sa Crnom Gorom i prima na znanje namjeru irskog predsjedavanja Savjetom EU da radi na privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja, pod uslovom da Crna Gora sprovede odgovarajuće reforme.

U odnosu na prethodni nacrt izbačena je odredba prema kojoj je dogovor o privremenom zatvaranju svih pregovaračkih poglavlja trebalo postići do kraja ove godine, kao i dio koji je predviđao da se pristupni ugovor završi što je prije moguće.

Prethodna verzija nacrta predviđala je da se do kraja 2026. postigne dogovor o privremenom zatvaranju svih poglavlja, uz uslov sprovođenja odgovarajućih reformi, te da se ubrza dovršetak izrade pristupnog ugovora.

Plenković je tokom rasprave istakao da Hrvatska ima konstruktivan i dobronamjeran pristup pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, ali da očekuje rješavanje otvorenih pitanja koja su već duže na dnevnom redu i koja, kako je naveo, nijesu riješena.

Hrvatska je ove sedmice državama članicama EU, kao i kabinetima predsjednice Evropske komisije i predsjednika Evropskog savjeta, dostavila dokument u kojem detaljno obrazlaže svoj stav o pristupnim pregovorima Crne Gore.

U dokumentu je navedeno osam zahtjeva koje bi Podgorica trebalo da ispuni kako bi dobila saglasnost Zagreba. Šest zahtjeva odnosi se na pregovaračko poglavlje 23, koje obuhvata pravosuđe i temeljna prava, dok su dva povezana sa poglavljem 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

Među otvorenim pitanjima Plenković je naveo i procesuiranje ratnih zločina, podatke o 14 nestalih osoba za kojima Hrvatska traga, kao i imovinsko-pravna pitanja Hrvata u Crnoj Gori, uključujući sprovođenje sudskih presuda i povraćaj imovine. Među pitanjima koja Zagreb smatra otvorenim nalazi se i granica, koju je Plenković povezao sa sukcesijom i pregovaračkim poglavljem 31.

„Sve te teme poznate su Crnoj Gori, i predsjedniku i premijeru i ministru. Ministri Ibrahimović i Grlić Radman imaju zadatak da pronađu rješenja“, rekao je Plenković.

(Antena M/Tportal/HRT, foto: Vlada Hrvatske)