Vruća politička jesen u Bosni i Hercegovini svoju kulminaciju je doživjela na žrijebu kojim je odlučeno da će SDA i DF imati 13 delegata u bošnjačkom klubu Doma naroda FBiH što je totalno zakomplikovalo proces formiranja vlasti.

Žrijeb će odlučiti i petog delegata iz RS-a za Klub Srba u Domu naroda Parlamenta BiH te ukoliko bude izabran kandidat PDP-a to će omogućiti opoziciji da učestvuje u pregovorima o formiranju vlasti.

Mjesec dana predizborne kampanje, izborni dan, izbor delegata za domove naroda i na kraju se pitanje odnosa političkih snaga u Bosni i Hercegovini svelo na to da izvlačenje kuglica odnosno oblikuje konačne izborne rezultate.

Izbori žrijebom nisu novost u političkoj historiji Bosne i Hercegovine, ali po prvi put žrijeb je odlučio koja politička strana će imati mogućnost formiranja vlasti. To je svojevrsna „savršena oluja“ koja se formirala kako bi pokazala jednu od mnogih manjkavosti izbornog sistema u Bosni i Hercegovini.

Ipak, paradoksalnim se čini da nakon izbora u koje je uloženo 12 miliona konvertibilnih maraka i koji u konačnici trebaju da predstavljaju najdirektniji matematički izraz političke volje građana konačnu kompoziciju vlasti može određivati apstraktni pojam sreće.

To da se žrijebom odlučuju nositelji vlasti nije novost ako se gleda historijski razvoj demokratije, ali je anahronizam koji je teško opravdati nakon više od 2.500 godina od nastanka demokratije.

Naime, u staroj Ateni po uvođenju demokratskog sistema, naravno u okvirima robovlasničkog društva, veliki broj izvršnih funkcija vlasti određivan je žrijebom. Smatralo se da kako demokratija podrazumijeva da su svi građani Atene jednaki pa onda i svejedno je ko obavlja funkcije. Tako se dešavalo da komandu nad atenskim snagama dobiju građani bez vojnog iskustva.

Još jedna daleka sličnost današnjeg bosanskohercegovačkog uređenja i uređenja Atene prije više od dva milenija je to da nemaju svi stanovnici jednaka prava. Naravno, u Ateni je to bilo puno očitije jer robovi i doseljenici u Atenu nisu imali pravo da učestvuju u demokratskom sistemu bilo da biraju ili budu birani. U modernoj Bosni i Hercegovini nemaju svi građani pravo da budu birani na državne funkcije zbog etničke pripadnosti.

Ono što je zabrinjavajuće jeste da nakon dvije i po hiljade godina razvoja filozofske teorije o demokratskom uređenju, značenju i funkcionalnosti demokratije, Bosna i Hercegovina u svome sistemu ima elemente koji su davno postali anahroni.

Ipak, kada se po rezultatima ocjenjuje sposobnost mnogih nositelja funkcija vlasti čini se da ne bi bili puno lošiji rezultati ni da se „kupe sa ulice“.

(Klix.ba)