Narodna skupština bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska usvojila je Zakon o nepokretnoj imovini, što jedni tumače kao opasan pokušaj da se promijeni ustavnopravno uređenje Bosne i Hercegovine i ispune ratni ciljevi o podjeli zemlje, dok drugi zakon o velikoj nacionalnoj temi vide samo kao paravan za prikrivanje korupcijskih afera.

Riječ je o izmijenjenom sadržaju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, usvojen 10. februara ove godine. Taj zakon je dva mjeseca kasnije osporio Visoki predstavnik Christian Schmidt, a Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio van snage 22. septembra.

Prema ovom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao taj entitet, “po sili zakona” pripada njima.

U odluci Ustavnog suda je pak navedeno da ovaj bosanskohercegovački entitet nema ustavnu nadležnost za regulisanje pitanja državne imovne, jer se radi o nadležnosti Bosne i Hercegovine.

Imovina ostala nakon raspada Jugoslavije

Raspolaganje imovinom koja je pripala državi Bosni i Hercegovini u procesu raspodjele imovine među bivšim republikama socijalističke Jugoslavije zabranjeno je od 2005. godine. Tu je odluku nametnuo tadašnji Visoki predstavnik Paddy Ashdown. Riječ je vodama, šumama, vojnim i drugim objektima kao i drugoj imovini koju je naslijedila Bosna i Hercegovina nakon raspada Jugoslavije 1990-ih.

Odluka je na snazi sve dok ne bude usvojen novi zakon “kojim se uređuje provođenje kriterijuma koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu Bosne i Hercegovine, entiteta Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko Distrikta”.

Različiti interesi doveli su do toga da takav zakon nije usvojen do danas.

Uprkos tome, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik kaže da „pregovora oko državne imovine neće biti, jer ona ne pripada državi, nego entitetu“.

„Mi nećemo dijeliti našu imovinu sa Bosnom i Hercegovinom. Ovo je pitanje na kojem će biti ili neće biti Bosne i Hercegovine“, rekao je Dodik.

Zašto je Dodiku važna državna imovina?

Dobijanjem vlasništva nad državnom imovinom za Dodika bi moglo značiti korak bliže secesionističkim planovima za koje se zalaže. Ustrajava u politici da se entitet Republika Srpska otcijepi od Bosne i Hercegovine, što potiče strah od novih ratova u zemlji.

Muharem Cero, stručnjak za državnu imovinu, rekao je za Al Jazeeru da Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, ne bude li osporen, može promijeniti ustavnopravni karakter Bosne i Hercegovine, odnosno pomoći Dodiku u njegovim planovima o podjeli Bosne i Hercegovine.

„Od jedne visoko decentralizirane države Bosna i Hercegovina bi ušla u kapacitet koji dobro priliči ratnim ciljevima; ušla bi u kapacitet unije, tri etnoteritorijalne jedinice, ušla bi u kapacitet konfederalne zajednice“, rekao je Cero, dodajući da bi takvo ustavnopravno uređenje Bosne i Hercegovine omogućilo drugi korak tog čina, a to je pravo na samoodređenje do samootcjepljenja.

„Entiteti imaju dosta prerogativa države: imaju zakonodavnu vlast, imaju izvršnu vlast… Šta nemaju? Imaju teritoriju, ali nemaju vlasništvo nad tom teritorijom“, rekao je Cero.

Politička analitičarka Ivana Marić očekuje da će kontroverzni Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske i prije reakcije Visokog predstavnika, vrhovnog tumača Daytonskog mirovnog sporazuma, ponovo osporiti Ustavni sud Bosne i Hercegovine, no da će on Dodiku ipak donijeti političke bodove.

„Dodik na ovaj način zadovoljava biračko tijelo i smiruje opoziciju“, rekla je Marić.

Član državnog predsjedništva Denis Bećirović i njegov kolega Željko Komšić najavili su da će podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH protiv Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske.

(Al Jazeera, foto: STUPS)