Skip to main content

Zapadni mediji o krizi u BiH: Dodikov separatizam vodi u novi rat na Balkanu

Jugoslavija 19. нов 2021.
5 min čitanja

U proteklom periodu zapadni mediji dosta su pisali o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a njihovo interesovanje najviše je privuklo ponašanje člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Otvorene prijetnje mogućom secesijom manjeg bh. entiteta, povlačenje nadležnosti sa državnog na entitetski nivo neke su od političkih stvari kojima Dodik kontinuirano prijeti, što nije promaklo „oku“ zapadnih medija.

Veliki broj bosanskohercegovačkih medija, sasvim prirodno, donosio je izvještaje o pisanju svojih kolega iz kojih se analizom nastojalo shvatiti kakvo raspoloženje na zapadu vlada kada je u pitanju Milorad Dodik i njegov politički “avanturizam”.

Bosni i Hercegovini prijeti raspad i građanski rat, Evropska unija to gleda neaktivno, dok je potrebno međunarodno posredovanje na najvišem nivou, pisao je komentator hamburškog Die Zeita, Alan Posnar.

Po njegovom mišljenju u BiH je za novog visokog predstavnika imenovan drugorazredni njemački političar Christian Schmidt, čovjek dobronamjeran, ali bez pravih ovlasti.

Najveći problem za Schmidta jeste što ga bojkotuju Rusija i Kina. Evropska unija, kaže Posnar, besposleno posmatra kako Zapadni Balkan postaje ispostava etnonacionalizma koji propagira Rusija.

Želja Milorada Dodika je odvojiti entitet RS-a, pridružiti ga Srbiji, a to bi, kako piše njemački list, bio kraj Bosne i Hercegovine.

Poruka evroparlamentaraca

Evropska unija bi trebala mnogo snažnije reagovati na prijetnje nacionaliste Milorada Dodika, šefa najveće stranke u bh. entitetu Republika Srpska SNSD-a, koji želi da uništi Bosnu i Hercegovinu.

To je, kako je pisao austrijski Der Standard, bila glavna poruka dvoje europarlamentaraca Holanđanke Tineke Strik (Zeleni) i Nijemca Dietmara Kostera iz Socijaldemokrata, koji su posjetili Sarajevo i sastali se s brojnim predstavnicima civilnog društva, diplomatama i političarima.

Moguće sankcije bi, pisao je Der Standard, a prenijeli su bh. mediji, mogle uključivati ​​zabranu putovanja Dodika u EU i zamrzavanje imovine. Diplomate smatraju da bi takve sankcije mogle biti efikasne zbog Dodikovih veza, posebno u državama Kipar i Austrija.

U austrijskom listu Die Prese, podužim intervjuom, oglasio se i bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko. Bosanski mediji apostrofirali su najzanimljivije detalje razgovora koji je Inzko vodio, a na konstataciju kako je član državnog Predsjedništva Milorad Dodik nedavno pojačao prijetnje da bi se Republika Srpska, mogla odvojiti, rekao je:

“Međunarodna zajednica to uglavnom relativizira. Dodik samo priča i prijeti, ali sada poduzima konkretne mjere. Već je odlučeno da se povuče iz državne agencije za lijekove. Dodik je najavio izlazak iz VSTV-a, OSA-e, UIO, da spomenemo samo nekoliko najava. Iznad svega, međutim, želi osnovati svoju vojsku Republiku Srpsku. Tada bi zemlja imala dvije vojske sa svim njihovim posljedicama. Međunarodna zajednica je nakon 1995. bila neizmjerno uspješna, a stvaranje zajedničke vojske nakon krvavog rata kada su postojale tri vojske vjerojatno je bio njezin najveći uspjeh. Dodik je pristao na ono što sada rado negira”, rekao je Inzko.

Najozbiljnija egzistencijalna prijetnja

Političkom situacijom u Bosni i Hercegovini bavio se i kolumnista njemačkog lista Zeit Ulrich Ladurner.

On je u tekstu „Ucjene na Balkanu“ istakao da bi prijenos pojedinih nadležnosti državne vlasti na entitet Republiku Srpsku značio kraj Bosne i Hercegovine.

Toliko godina nakon završetka rata u BiH postoje upozorenja o novom ratu, pisao je njemački kolumnista dodajući kako je i novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt ukazao, u izvještaju Ujedinjenim narodima, da je “Bosna i Hercegovina suočena s najozbiljnijom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu”.

Postavlljajući pitanje o tome koliko treba biti zabrinut zbog moguće eskalacije sukoba Ladurner je ponudio mogući odgovor u kojem objašnjava da je povod Schmidtovog pisanja bio Milorad Dodik. On je predsjednika SNSD-a predstavio kao politički uticajnog čovjeka u Republici Srpskoj.

Ladurner je u tom kontekstu izdvojio najavu Milorada Dodika da će se formirati entitetska vojska, obavještajna agencija i uprava za indirektno oporezivanje. Za Ulricha Ladurner to bi značio kraj Bosne i Hercegovine.

“To bi bio kraj države Bosne i Hercegovine. I treba strahovati da se ovaj kraj ne bi desio bez nasilja”, napisao je.

Udarac zapadnoj diplomatiji

I mediji sa engleskog govornog područja, posebno oni britanski, pisali su o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini čime su privukli pažnju bosanskohercegovačkih novinara i medijskih kuća.

Utjecajni londonski list The Times posvetio je pažnju političkoj situaciji u BiH.

U Timesovom tekstu se iznosi ideja o tome da zapadne sile pripremaju niz sankcija protiv separatističkih snaga za koje se navodi kako zbog svojih poteza mogu izazvati raspad Bosne i pokrenuti novi sukob na Balkanu.

“Prema diplomatskim izvorima, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija pripremaju nove mjere za kažnjavanje nacionalističkog lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, a Njemačka u Evropskoj uniji predvodi ista nastojanja”, pisalo je u tekstu.

The Times navodi kako Zapad strahuje da bi nove separatističke aktivnosti mogle nanijeti veliki udarac zapadnoj diplomatiji, naročito ukoliko se uzme u obzir neslavan završetak misije u Afganistanu.

“Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Evropa strahuju da će raspad Bosne zadati još jedan udarac diplomatiji ovih zemalja pogotvo nakon raspada afganistanske vlade koju su podržavale zapadne zemlje. Od svega što se dešava u Bosni i Hercegovini, najveću korist bi mogle imati Rusija i Kina koje šire utjecaj na ovom prostoru”, navodi se u tekstu The Timesa.

U dva teksta, od kojih je jedan autorsko mišljenje Williama Haguea, britanski mediji su se bavili mogućnošću da Rusija politički postane najdominantnija sila na Balkanu i u tom kontekstu posmatrali su posljednja politička dešavanja u Bosni i Hercegovini.

Ruski uticaj

The Sunday Times se bavio temom umiješanosti Rusije u krize na istoku Evrope, a dotakao se implikacije ove svjetske sile na stanje u Bosni i Hercegovini.

U tekstu se, na jednom mjestu, kaže kako je BiH najkrhkija evropska zemlja i da se nalazi u najdubljoj političkoj krizi već više od dvadeset godina.

“Čak i trijezni posmatrači misle da je oružani sukob ponovno moguć. Glavni saveznik Rusije, moćnik bosanskih Srba Milorad Dodik, zagovara defacto secesiju svoje ‘etničke države’, govoreći da će se povući iz preostalih državnih institucija kao što su oružane snage, poreska uprava i pravosuđe. To bi postavilo pozornicu za još etničkih čišćenja, ratnih zločina i izbjeglica – i još više ruskog miješanja”, piše u tekstu.

Bivši državni sekretar Velike Britanije i bivši lider Konzervativne partije William Hague u autorskom tekstu za list The Times osvrnuo se na situaciju u BiH te je naglasio kako tenzije mogu gurnuti cijelu Evropu u krizu.

Hague se u tekstu bavio odnosima zapadnih zemalja i Rusije posebno ističući ulogu Njemačke.

„Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i ok ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise. Svaka slaba tačka zapadnih zemalja se iskorištava“.

Hague posebno ističe ponašanje Milorada Dodika za kojega tvrdi da potkopava državu BiH u čemu aktivnu pomoć dobija od Srbije i Rusije.

“Milorad Dodik godinama potkopava državu Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu ovo služi u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija. Bosna bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcionira kao normalna zemlja. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna. Dodik se bliži otcjepljenju. Izjavio je da će podići vojsku bosanskih Srba, upravo onu vojsku koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. On nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji”, navodi bivši diplomata.

Hoće li ova pažnja zapadnih medija i njihovih novinara polučiti veću angažiranost njihovih zemalja u razrješavanju krize u Bosni i Hercegovini tek treba da se vidi. Ali, činjenica je da su novinari sa njemačkog i engleskog govornog područja relativno aktivno izvještavali i pisali o političkim problemima u BiH, kao što je i činjenica da njihovo pisanje nije prošlo nezapaženo među kolegama iz Bosne i Hercegovine.

(Al Jazeera)