Godina koja je na izmaku na Zapadnom Balkanu je ostavila gorak ukus. U Bosni i Hercegovini i na Kosovu obnavljanje sukoba nikada nije bilo bliže, Crna Gora je dobila prosrpsku i prorusku vlast u najnestabilnijem trenutku u Evropi, a iščekivani rezultati popisa stanovništva tu bi zemlju mogli gurnuti još dublje u krizu.

Andrej Plenković i njegova vlada Hrvatsku su ove godine uveli u eurozonu i šengenski prostor, na taj način ispisujući novu stranicu u hrvatskoj historiji. Ipak, Plenković će ostati upamćen i kao premijer sa najvećim brojem smijenjenih saradnika i ministara zbog umiješanosti u zloupotrebu službenog položaja i pronevjeru javnog novca.

Ovo su neki od ključnih događaja koji su obilježili 2023. godinu na jugoistoku Evrope, u regiji Zapadni Balkan.

Ubistva potakla proteste u Srbiji

Zločin koji je 13-godišnjak početkom godine počinio u Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu, i zločin u Mladenovcu, južno od glavnog grada Srbije dva dana kasnije, potakao je masovne proteste građana širom Srbije koji će prerasti u političku koaliciju “Srbija protiv nasilja”.

Osam organizacija i stranaka udruženo u koaliciju, predvođeni Marinikom Tepić i Miroslavom Aleksićem, iako nisu uspjeli smijeniti koaliciju “Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane”, kažu da izbori nisu završeni. Ne priznaju poraz od naprednjaka predvođenih srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem i njihovih nadmoćnih 127 osvojenih mjesta u državnoj skupštini Srbije, koja broji 250 mjesta. Traže poništavanje izbora u Beogradu, optužujući da je Srpska napredna stranka (SNS) glasače dovozila autobusima iz susjedne Bosne i Hercegovine. U znak protesta, opoziciona političarka Marinika Tepić stupila je u štrajk glađu.

Još jedan zločin izazvao je šok u regiji, a dogodio se sredinom godine. Slučaj femicida u Gradačcu, na sjeveru Bosne i Hercegovine, u kojem je 35-godišnji muškarac ubio partnericu, a zločin objavio na društvenoj mreži Instagram, potakao je proteste širom regije i ponovo otvorio pitanje jesu li društva u regiji Zapadnog Balkana sposobna zaštiti zlostavljane žene.

Sukobi na sjeveru Kosova

Iako se početkom godina činilo da će pod diplomatskom ofanzivom Washingtona i Brisela doći do otopljavanja odnosa između Srbije i Kosova, napad naoružane grupe Srba u selu Banjska na sjeveru Kosova gotovo da je regiju gurnuo u novi rat. Naoružana grupa od 30-ak ljudi, predvođena Milanom Radoičićem, tadašnjim predsjednikom Srpske liste, vodeće političke organizacije među Srbima na Kosovu, krajem septembra otvorila je vatru i ubila kosovskog policajca Afrima Bunjakua. Policija je u odgovoru ubila trojicu srpskih napadača.

Ono što je službena Priština nazvala napadom na suverenitet Kosova i optužila Beograd da stoji iza tog „terorističkog čina“, natjeralo je zapadne saveznike da broj pripadnika NATO-ovih sigurnosnih snaga na Kosovu povećaju na 5.000, sa 3.800 koliko ih je bilo ranije. Strasti su se smirile tek kada je pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja James O’Brien upozorio da izazivanje nemira na sjeveru Kosova znači suočavanje sa NATO-om, najvećim vojnim savezom na svijetu.

Manji sukobi između kosovskih Srba sa pripadnicima mirovne misije KFOR izbili su i ranije počekom godine, nakon što su načelnici Albanci pobijedili u mjestima sa sjeveru Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom: u Sjevernoj Mitrovici, Zvečanima, Zubinom Potoku i Leposaviću, na izborima koje su lokalni Srbi bojkotovali.

Promjena vlasti u Crnoj Gori i nikad iščekivaniji popis stanovništva

Najveći transformaciju među zemljama Zapadnog Balkana u 2023. godini doživjela je Crna Gora. Od lojalne članice NATO-a i predvodnice u procesu uključivanja država nastalih raspadom Jugoslavije u Evropsku uniju, dobila je vlast sa proruskim političarima. Jakov Milatović je na predsjedničkim izborima u aprilu pobijedio dugogodišnjeg šefa države Mila Đukanovića, a Đukanovićeva Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila je većinu i u crnogorskom parlamentu dva mjeseca kasnije.

Premda predsjednik Milatović kaže da želi zadržati evropski kurs zemlje i sebe pokazuje kao političara koji se odmakao od rigidne nacionalističke politike iz ‘90-ih, to se ne može reći za predsjednika Skupštine Crne Gore. Jedan od lidera nedavno rasformiranog Demokratskog fronta, Andrija Mandić, otvorno je prosrpski i proruski političar. Vanjskopolitički prioriteti njegove partije su ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova, a protivnik je i članstva Crne Gore u NATO-u.

Evropska komisija je zbog toga, u izvještaju objavljenom u novembru, Crnoj Gori dala nepovoljnu ocjenu, napominjući da zemlja nije napredovala u najvažnijim oblastima, uključujući i vladavinu prava.

Crnu Goru trenutno opisuju kao zemlju koja se nalazi na raskrsnici između Evropske unije, NATO-a i “srpskog sveta”.

U Crnoj Gori se trenutno očekuju rezultati popisa stanovništva, drugog nakon osamostaljena 2006. godine, koji je snažno podijelio crnogorsko društvo. Premda se trebalo raditi o tehničkom pitanju, važno za kreiranje dugoročnih vladinih strategija, prije svega ekonomskih, popis se u Crnoj Gori pretvorio u političko pitanje. Pokaže li se da je Srba više u Crnoj Gori nego Crnogoraca, to bi moglo potaknuti apetite srpskih nacionalista koji negiraju crnogorski identitet.

Država Srbija odgovorna za zločine u BiH

Međunarodni rezidualni mehanizam (MMKS) za krivične sudove u Den Haagu krajem maja je bivše šefove Službe državne bezbednosti (SDB) Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića osudio na po 15 godina zatvora za učestvovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu, kao i za zločine počinjene u još pet općina u Bosni i Hercegovini te jednoj općini u Hrvatskoj tokom ratova ‘90-ih, čime je potvrdio odgovornost srbijanske države u ratovima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Skoro tri decenije nakon okončanja ratova na prostoru bivše Jugoslavije regija se još uvijek nije suočila sa pitanjem ratnih zločina. Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bivši politički i vojni čelnici Republike Srpske, entiteta u Bosni i Hercegovini, i dalje se slave kao nacionalni heroji, premda obojica osuđeni pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu, i to na doživotne kazne zatvora zbog ratnih zločina, uključujući i genocid u Srebrenici.

Korak ka pomirenju napravili su tek crnogorski predsjednik Jakov Milatović, javnim izvinjenjem porodicama stradalih u zločinu deportacije Bošnjaka u Herceg Novom 1992. godine, te gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević, izgradnjom spomen ploče na Sljemenu porodici Zec, hrvatskim građanima srpske nacionalnosti, koje su pripadnici rezervne jedinice MUP-a ubili u decembru 1991.

Američke sankcije za prve obavještajce u BiH i Srbiji

Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije tadašnjem šefu Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Aleksandru Vulinu i bivšem prvom čovjeku Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osmanu Mehmedagiću.

Američko Ministarstvo finansija objavilo je u julu da sumnjiči Vulina za umiješanost u međunarodni organizovani kriminal, korupciju i trgovinu narkoticima, kao i za širenje malignog ruskog uticaja.

Za Mehmedagića se u izvještaju State Departmenta navodi da je sarađivao s kriminalnim mrežama i zloupotrebljavao javni položaj kako bi stekao finansijsku korist.

Vulina je na čelu BIA-e zamijenio Tomislav Radovanović, a Mehmedagića Almir Džuvo.

Šengen i eurozona došla na granice Hrvatske

Hrvatska je od 1. januara ove godine postala članicom Šengenskog prostora i članica eurozone.

Simboličnim podizanjem rampe na graničnom prijelazu Bregana, Hrvatska je 1. januara 2023. postala članicom 27-članog bloka, u kojem je kretanje roba i ljudi slobodno na prostoru na kojem živi oko 423 miliona stanovnika.

Zamjenom kune za euro Hrvatske je postala 20. država članica eurozone u kojima se euro koristi kao zajednička valuta.

Ipak, uz uspjehe u vanjskoj politici, vodeća stranka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i premijer Andrej Plenković suočili se se tokom godine sa nizom unutrašnjih problema, uključujući afere povezane sa korupcijom nekih od najbližih Plenkovićevih saradnika i ministara. Samo u posljednja dva mjeseca ove godine Plenković je smijenio dva ministra. Prvo je smijenio Marija Banožića sa čela ministarstva odbrane zbog teške nesreće sa smrtnim ishodom, te ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, nakon što je otkriveno da je Filipovićev savjetnik Jurica Lovrinčević lokalnoj zagrebačkoj televiziji nudio zakup oglasnog prostora od većeg broja državnih kompanija i institucija, a zauzvrat tražio da mu se u povratnoj transakciji isplati polovica predviđenog novca. Ranije ove godine Plenković je smijenio ministra graditeljstva Ivana Paladina i ministricu EU fondova i regionalnog razvoja Natašu Tramišak.

(Al Jazeera, Foto: Pixabay, Beta, N1)