Skip to main content

Vrsajkov: Mesna zajednica je nukleus decentralizacije

Vojvodina 20. дец 2023.
7 min čitanja

"Ono što je jako važno za našu stranku jeste da u mesnim zajednicama i savetima mesnih zajednica moraju biti ljudi van stranaka"

Mesne zajednice u aktuelnom političkom sistemu Republike Srbije formalno postoje, ali suštinski se može reći da to zapravo i nije slučaj. Takav sistem je neophodno menjati, a mesne zajednice moraju dobiti novu, mnogo veću ulogu u budućnosti, posebno u Novom Sadu koji nema čak ni gradske opštine već samo jednu izrazito centralizovanu vlast koja nikako ne može da bude prva i prava adresa za sve potrebe svih delova Novog Sada, kako prigradskih tako i gradskih, ocenjuje za Bilten STANAR Vladimir Vrsajkov, predsednik Gradskog odbora Stranke slobode i pravde (SSP) Novi Sad.

Vrsajkov podseća da bi građani, da nije bilo izbora za MZ na kojima su nezavisni kandidati na Limanu pobedili, zaboravili da mesne zajednice predstavljaju bastion demokratije i njihovu prvu kuću, odakle se pokreću inicijative, rešavaju lokalne potrebe i ispunjavaju želje njihovih žitelja.

– Nakon tih izbora videli smo da su mesne zajednice važne, i psihološki i suštinski, jer su zaista neke od važnih inicijativa potekle iz mesne zajednice, od ljudi sa lokala koji su se kandidovali, koji su pobedili i koji predstavljaju svoje komšije.

Što se Stranke slobode i pravde tiče, Novi Sad treba da ima i mesne zajednice i opštine, ali pošto sada govorimo o mesnim zajednicama, smatram da je to za početak još lakši i bolji način da se uloga mesnih zajednica osnaži, ojača i da se ono što postoji već i u zakonu, da se to počne koristiti, a da ne budu samo servisi stranke na vlasti.

Na žalost, posebno u poslednjih 12 godina su postale samo servis stranke na vlasti. Bilo je tih stvari i ranije, ali ovo u poslednjih 12 godina je baš na neki način ubilo mesne zajednice.

Iskustvo u proteklih deset godina govori da se SNS borio za njih ne bi li ih ućutkao. Izmenama pravnih akata koji ih se tiču mesne zajednice dodatno neprekidno gube nadležnosti, a razlike svakako već postoje u njihovoj percepciji u gradu i prigradskim naseljima. Kako jasno predstaviti njihov značaj i obuhvatiti potrebe prigradskih i gradskih naselja?

– Prvo je potrebno podsetiti građane. Ljudi su zbog te propagande pomalo i zaboravili da imaju jedno moćno i potencijalno dobro oružje kojim mogu da se izbore za svoje potrebe. Potrebe imaju i prigradske i gradske, samo su, možda, po načinu organizovanja prigradske mesne zajednice čvršće povezane nego gradske pa se zato čini da su im one tamo bliže. Zapravo su vrlo važne i u gradu. Svako rešenje nekog problema koje se tiče nekog dela grada mora da prođe kroz mesnu zajednicu, a i ljudi iz mesnih zajednica moraju da se pitaju.

Jedna od važnih stvari koje smo mi u SSP-u istakli u našem programu za Novi Sad je da se mesne zajednice moraju pitati u budućnosti, kada dođe do promene vlasti, o svim izmenama gradskih urbanističkih planova na teritorijama tih mesnih zajednica. Prosto, to je jedan logičan i razuman način da se građani tog dela izbore sa urbanističkim nasiljem i sa tim da gradska vlast određuje koja će zgrada biti gde i da li će negde biti park ili dečje igralište, a ne da se njihove inicijative stalno gledaju kroz patijsku prizmu – da li je mesna zajednica partijski namirena, koji su partijski ljudi u toj MZ i slično.

Ono što je jako važno za našu stranku jeste da u mesnim zajednicama i savetima mesnih zajednica moraju biti ljudi van stranaka. To se i po zakonu traži, ali to stranke prenebregavaju. Nisu SNS-ovci prvi koji su to pokrenuli, ali su kao i sve potpuno doveli do monstruoznosti, kao i sve loše stvari koje su pomalo klijale i ranije.

Da se stranke zaista ne mešaju u rad mesnih zajednica, nego da se stvarno građani, aktivisti iz tih delova grada organizuju, dobiju potpise od svojih sugrađana, osvoje mesto u savetu i da ta komunikacija između Saveta mesne zajednice i gradske vlasti bude stvarno dvosmerna a ne samo naredbodavna.

Mogu li uopšte mesne zajednice biti samo građanske? Članovi stranaka jesu građani i ne bi smela da postoji zabrana da se i oni kandiduju. Kako napraviti balans između toga da Vi kao stranački čovek ne možete u izborima da koristite kapacitete SSP-a protiv mene koji imam samo svoj novčanik na raspolaganju?

– To je ono što ja, kao predsednik gradskog odbora SSP, ali i kao građanin ovog grada i kao neko ko živi ovde i svestan sam svih tih problema, želim da vidim u ovom gradu. Možda sam negde i naivan, ali zaista želim da se uticaj stranaka smanji na razumnu meru, a to se sve može. I baš zato i obećavam da mi neće biti važno da moja stranka i moja koalicija kontrolišu mesne zajednice. Nije neophodno, nije potrebno.

To je prvi korak ka tome da bude više dogovora i više saradnje između građana, a onda će biti i između stranaka. Mi moramo svakako smiriti i smanjiti te rovove koje je ova vlast iskopala, a na ovaj način, preko mesnih zajednica, mislim da možemo doći do tog rešenja.

Mislite li da one mogu u budućnosti postati nekakav korektivni faktor ili nekakav partner gde građani iznose zahteve, a gradska vlast konačno mora da ih posluša, a ne da budu samo nekakav odušak gde se pokreću inicijative bez ikakvog efekta?

– Mi u Novom Sadu znamo koji delovi grada tradicionalno glasaju za koju opciju i to vam je upravo to. Ja se nadam da će moja opcija biti sledeća gradska vlast, i verujem u to, ali sam svestan da većina građana u prigradskim naseljima ne glasa za listu na kojoj ću i ja biti, i to bi značilo da bi mi prekinuli komunikaciju ili imali oštru i neprijateljsku komunikaciju i ne bi bili za saradnju sa tim mesnim zajednicama.

Pa ne, baš mislim da bi preko tih primera, odgovarajućih ideja iz mesnih zajednica bez obzira koji su tamo ljudi na vlasti, gradska vlast morala da ih uzme u obzir i zaista na tom primeru pokaže jedno nepristrasno ponašanje. Da ne diskriminiše druge mesne zajednice, već da probamo da napravimo neku meru pristojnosti, neku meru da jedna vlast, prvo, ne kontroliše sve, a drugo da ne radi samo za svoje birače, nego i za birače drugih opcija.

Kakav je plan SSP-a, kakve ingerencije bi mesne zajednice trebalo da imaju? Pomenuli ste malopre urbanističke planove, šta bi to moglo da im se da ili delegira sa nivoa gradske vlasti?

– Nismo još uvek razrađivali te planove jer nam je za to neophodna saradnja i sa partnerima i sa stručnjacima. Mi u Stranci slobode i pravde nismo najpametnijji i nemamo sve razrađene ideje, ali smo apsolutno spremni da idemo ka tome i da napravimo planove. Naša je intenca da se delegiraju određene nadležnosti, da se dogovori određeni zajednički rad sa mesnim zajednicama, da ne budu samo puki izvršioci, i to ćemo se prema zakonskim mogućnostima i truditi da realizujemo. To će biti jedan od važnih aspekata buduće gradske vlasti.

I šta očekujete, na izborima koje ste pomenuli bilo je 80 nezavisnih kandidata na 47 mesnih zajednica, što znači da građani možda i ne žele da preuzmu odgovornost. Kako gledate na to, jer nije nerealno da gradska vlast izmeni svoje odluke i akte kako bi prepustila mesne zajednice građanima, a oni kažu: hvala, nismo zainteresovani?

– To je drugi korak. Prvi korak je da i gradska vlada pokaže dobru volju i da krene u realizaciju određenih promena i da pruži ruku. A drugi korak je rad sa građanima, edukacija, smirivanje situacije, jedan pozitivan primer, da pokažemo da je ne samo moguće nego i potrebno da se građani kandiduju. Politiku je vlast Srpske napredne stranke uspešno ogadila svima. I mene su mnogi pitali šta mi to treba jer sam lekar koji je dobar sasvim u svom poslu i mogu lepo da živim. Ali, prosto sam osećao potrebu da se angažujem, ako ništa, zbog lokalnih problema jer ti problemi dela grada gde ja živim, problemi gde će moja deca ići u školu i kakva će im biti zdravstvena zaštita, saobraćaj i sve ostalo, od toga ne može niko da pobegne. I baš zato su potrebni i taj aktivizam i lokalne zajednice i lokalne inicijative u različitim delovima grada, sa svojim idejama.

I u SSP-u iz različitih delova grada dobijamo ideje. Ja sam stanovnik Limana i ja ne mogu znati nikako koji je najveći problem na Podbari, a kamoli u Futogu ili Veterniku. Građani moraju sami odrediti probleme, po mogućstvu i rešenja, i u saradnji sa stručnjacima iz gradske vlasti da dođemo do rešenja. Onda gradska vlast donosi konačnu odluku, ali ideja je da se apsolutno uzme u obzir mišljenje mesnih zajednica.

To je potrebno u početku, a kasnije tokom realizacije mogućih zakonskih promena da ne budu samo nadležnosti delegirane i da se vidi zaista koliko se može i u kojim aspektima preneti nadležnosti na mesne zajenice.

Sećamo se svi ranije, to stariji često pominju, u Begeču je izgrađen vodovod samodoprinosom, u Temerinu je izgrađen kompleks bazena i tako dalje, ali kažu da sad to ne može jer mesna zajednica nema ni žiro račun. Verovatno je nemoguće vratiti sve kako je nekad bilo, ali ne bi li valjalo omogućiti ponovo neke od tih dobrih stvari?

– Upravo to, i mladi ljudi još pamte da je moglo drugačije, a kamoli oni stariji, posebno u manjim gradovima ili selima ljudi to bolje vide. Smatram zaista, i moja stranka, da su te promene neophodne, da se vrate određene ingerencije, da se vrati način da ljudi iz dela grada izraze potrebu i želju da se deo novca sakupljen u njihovom delu grada iskoristi za tu potrebu. To mora, to je evropska tekovina koja je kod nas, na sreću, nije skroz zamrla iako se trude da je skroz skrajnu i da je pokopaju, da se ljudi ne sete.

Decentralizaacija je izuzetno važna za građane Evropske unije i tamo se posebno pokazala kao veoma korisna. Decentralizacija od vlade, od parlamenta ka regionima, ka opštinama, gradovima i mesnim zajednicama. Od decentralizacije ne treba da bežimo, naprotiv, a nukelus decentralizacije je mesna zajednica. Svakako mi na Limanu najbolje znamo šta nam treba i koji su problemi, niko to ne može bolje znati.

Sve opozicione partije su pred predstojeće izbore obučile veliki broj kontrolora koji nisu stranački aktivni. Mislite li da se među tim građanima mogu naći i oni koji bi za godinu i po, kada nam u Novom Sadu slede novi izbori za mesne zajednice, kandidovali?

– To jeste dobar znak da su ljudi spremni. U Novom Sadu postoje i mnogobrojne inicijative, one su se udruživale, nekada sarađivale sa strankama. Potrebne su strankama, potrebni su pojedinci, potrebne su lokalne inicijative i da zajedničkim radom grad bude bolji i lepši. To što se ljudi sve više prijavljuju za kontrolore govori da je došao taj momenat da mora da se menja situacija u našoj zemlji. Mi smo u našoj koaliciji ponudili neka rešenja, ne znači da su najbolja, ali apsolutno smo otvoreni za saradnju sa svima i to ćemo pokazati na lokalu i nakon budućih izbora u Novom Sadu.

(tekst i foto: Bilten Stanar)