Potpuni prekid dotoka ruskog plina u Europu je „vjerovatan scenarij“, izjavila je u srijedu predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, dok je izvršna vlast Europske unije predložila cilj za države članice da smanje opskrbu plinom za 15 posto do marta 2023.

„Rusija nas ucjenjuje. Rusija koristi energiju kao oružje. I stoga, u svakom slučaju, bilo da se radi o djelomičnom, velikom prekidu ruskog plina ili potpunom prekidu ruskog plina, Europa mora biti spremna“, rekla je Von der Leyen na konferenciji za novinare.

Europska unija je u srijedu postavila hitne planove za zemlje da smanje svoju potrošnju plina za 15 posto do marta, upozoravajući ih da bi bez velikih rezova sada mogle imati problema s energentom tokom zime ako Rusija prekine opskrbu.

Europa se utrkuje napuniti svoje skladište plina prije zime i izgraditi tampon u slučaju da Moskva dodatno ograniči opskrbu u znak odmazde za europsku potporu Ukrajini nakon ruske invazije.

Desetak zemalja EU već se suočava sa smanjenim ruskim isporukama, a dužnosnici EU kažu da je vjerovatno potpuno obustavljanje ruskog plina.

Uredbu o smanjenju za 15 posto treba odobriti većina zemalja EU.

Diplomati zemalja EU trebali bi o tome raspravljati u petak, 22. jula, s ciljem da se to odobri na hitnom sastanku ministara energetike zemalja 26. jula.

Plan je već naišao na otpor nekih zemalja, koje smatraju da njihovi planovi za izvanredne situacije ne trebaju poticaj iz EU. Zemlje bi morale ažurirati svoje planove za plin u hitnim slučajevima do kraja septembra kako bi pokazale kako će ispuniti cilj EU.

Među onima koji se protive obaveznim ciljevima EU je Poljska, koja je napunila svoje skladište plina do 98 posto kapaciteta nakon što je Rusija u aprilu prekinula opskrbu plinom. Skladište drugih je manje popunjeno – Mađarska je, primjerice, na 47 posto.

No dužnosnici EU kažu da je ključno osigurati da sve zemlje djeluju sada, umjesto da čekaju da reagiraju ako Rusija smanji opskrbu.

„Ako budemo čekali, bit će skuplje i to će značiti da ćemo plesati uz rusku melodiju“, rekao je jedan zvaničnik, prenio je Reuters.

Međunarodni monetarni fond prošlog sedmice je upozorio da bi smanjenje plina Rusiji moglo gurnuti europska gospodarstva u recesiju, pojačavajući plinsku krizu zbog koje su računi potrošača skočili.

Moskva je opskrbljivala 40 posto plina za EU prije invazije na Ukrajinu, ali protok u Europu iz Rusije od tada je pao ispod 30 posto prosjeka 2016. – 2021.

Brisel je predložio mjere koje vlade mogu poduzeti kako bi ograničile upotrebu plina, uključujući kompenzaciju industrijama koje smanjuju upotrebu plina i ograničenja temperatura grijanja i hlađenja u javnim zgradama. Vlade bi također trebale odlučiti kojim bi redoslijedom prisilile industrije da se zatvore u hitnim slučajevima opskrbe.

Kućanstva su prema pravilima EU-a klasificirana kao „zaštićeni potrošači“ i bila bi zaštićena od takvih ograničenja.

Isporuke plina trebale bi ponovno započeti ruskim plinovodom Sjeverni tok 1 prema Njemačkoj u četvrtak, nakon godišnjeg održavanja.

Izvori su Reutersu rekli da će se tokovi vjerovatno nastaviti, unatoč strahovanju nekih vlada da neće, ali ispod punog kapaciteta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u utorak, 19. jula, u Teheranu rekao da je ruski državni energetski div Gazprom spreman ispuniti svoje obaveze u izvozu plina.

(Radio Slobodna Evropa, foto: neweurope.eu)