Skip to main content

Verica Marinčić – za vlast “opoziciona novinarka”, za opoziciju “neobjektivna alapača”

Izdvajamo 22. dec 2025.
8 min čitanja

"Zajednica, i pored svih pokušaja diskreditacije, i dalje razume i prepoznaje značaj lokalnih medija"

U trenutku kada se sastajemo u redakciji, iza bezbednosnih vrata i sa uključenim video Nadzorom, plate uposlenika In Medije kasne. Neizvesnost i stalna izloženost uvredama, pretnjama i dezinformacijama, njihova su svakodnevica.

Isplatili su treću SLAPP tužbu od 161.300 dinara još jednom roditelju u Inđiji zbog teksta o medu za potenciju “Skočko”. To je krajem 2023. bio dar predsednika opštine deci koja su ostvarila uspeh u karateu i portal “In Medija” o tome je izvestio javnost. Preneli su fotografiju objavljenu na  zvaničnom sajtu opštine Inđija, zbog koje ih je ukupno sedmoro roditelja tužilo.

„Video-nadzor i elektronska brava donirani su zbog bezbednosti zaposlenih“, navodi glavna i odgovorna urednica In Medije Verica Marinčić, uz obrazloženje da su, pored sudskih postupaka, svakodnevno izloženi verbalnim napadima i širenju dezinformacija, koje im stvaraju ozbiljne probleme.

Verica se novinarstvom bavi od 2000. godine. Promenila je nekoliko redakcija dok 2020. nije osnovala portal “In medija”. Sa problemima se, međutim, suočavala i godinama pre toga. Kako je objasnila, od promene lokalne vlasti 2016. godine.

“To su bili brutalni, prvo verbalni napadi, gde su delili moje fotografije i izmišljali razne priče. U to su se uključili i lokalni političari i političari sa lokala koji su u Skupštini Srbije, pa se i tamo u jednom trenutku raspravljalo o meni. Sve se to širilo po mrežama”, priča Marinčić.

Posledice targetiranja političara najpre je osetila u neposrednom okruženju, jer su ljudi, plašeći se da i sami ne postanu meta, počeli, priča, da je izbegavaju. Brzo su usledili i fizički napadi. Kontinuirano targetiranje lokalnih političara i dugih pojedinaca eskaliralo je posle sedam godina, priča Marinčić, kada je i fizički izbačena iz zgrade opštine Inđija.

Izbacivanje Verice Marinčić iz zgrade Opštine Inđija

U martu 2024, dok je izveštavala sa protesta meštana Čortanovaca zbog ukidanja železničke stanice, šef kabineta predsednika opštine Nemanja Milojević najpre joj je govorio da napusti zgradu, potom pokušao da joj oduzme telefon, da bi je na kraju, kako je navela, uhvatio za ruku sa  namerom da je izbaci iz zgrade. To je nakon kraće rasprave učinio radnik obezbeđenja. Novinarka je potražila lekarsku pomoć i slučaj prijavila policiji.

Novo rukovodstvo, stare navike

Sa odlaskom Vladimira Gaka sa čela opštine Inđija, novo rukovodstvo najavljivalo je bolju saradnju i otvoreniji pristup medijima. Iskustvo novinara portala IN Medija pokazalo je ipak da se ophođenje čelnika opštine nije značajno promenilo.

Kada su studenti tokom pešačenja na protest u Novom Sadu koji je bio zakazan za 1. februar, u Inđiji prvi put prenoćili na otvorenom, jer su dobili odgovor da je sportska hala zauzeta, novi predsednik opštine Marko Gašić suočio se sa velikim brojem negativnih komentara. Javnosti se obratio video snimkom na društvenim mrežama, u kom je izjavio da se niko od studenata nije zvanično obratio opštini sa zahtevom za smeštaj u sportskoj hali, te je u kontekstu “zvanične predstavnice studenata” spomenuo i novinarku Vericu Marinčić.

“Negde u poslepodnevnim časovima kontaktirala nas je Verica Marinčić, novinarka lokalnog inđijskog portala, koja nas je u ime studenata pitala, da li je ona njihov predstavnik ili nije mi to ne znamo ni dan danas… Pitala nas je takođe telefonom da li možemo da otvorimo halu za studente. Ne znajući u tom trenutku ni koliko studenata dolazi, ona nas je samo pitala da li možemo da otvorimo. Rekli smo u istom trenutku da hala će biti otvorena i da studenti mogu da dođu u halu, ali samo da neko od predstavnika studenata, ona ili bilo ko, da se obrati zvanično i da kaže ko stoji iza same organizacije. Posle nekoliko minuta ona nas je takođe telefonski pozvala i kategorički rekla da to ne dolazi u obzir i da niko neće stati imenom i prezimenom ispred same organizacije i da njih nikakve formalnosti ne interesuju”, deo je obraćanja predsednika opštine Inđija, koji ni devet meseci kasnije, kada su studenti drugi put pešačili ka Novom Sadu, za njih nije imao pozitivan odgovor na zahtev za prenoćište.

Sportska hala ponovo je bila zauzeta, kao i školski objekti koje su predstavnici studenata ovog puta u više navrata tražili od opštine, obraćajući se zvaničnim dopisima. Srbiju i region obišle su tog 30. oktobra slike razmeštenih postelja duž centralnih inđijskih ulica.

Miodrag Blečić i Verica Marinčić u redakciji IN Medije

Osvrćući se ipak na 30. januar, video zapis lokalnog portala “In medija” pokazuje da te večeri novinarka Verica Marinčić i njen kolega iz redakcije Miodrag Blečić nisu bili deo organizacije, već da su uživo izveštavali o dočeku studenata koji su pešačili iz Beograda, prenoseći svoja saznanja o lokaciji na kojoj će prenoćiti i reakciji rukovodstva opštine.

“Važno je napomenuti da je proteklih dana od strane lokalne samouprave odbijeno da se studentima da na upotrebu da prespavaju u inđijskoj staroj hali, Inđijčani znaju o čemu pričam. To je u samom centru grada, pored inđijske gimnazije, koji bi bio dovoljan prostor za studente da se svi smeste, da ne spavaju na otvorenom. Međutim, tad nije bilo dobre volje od strane lokalne samouprave da se da hala na upotrebu za studente, ali je danas tokom večeri stigla informacija da studenti, ukoliko žele da iskoriste halu u centru Inđije, treba da upute dopis opštini Inđija, koja bi u tom slučaju otkazala sva dešavanja koja su ranije zakazana u inđijskoj hali, kako bi primili studente da ne spavaju  napolju. Studenti su, prema informacijama koje za sada imam, odbili da se sada obraćaju u zadnjem trenutku lokalnoj samoupravi da im se ustupi taj prostor iz razloga što je cela organizacija događaja na potpuno drugoj lokaciji..”, glasio je deo izveštaja Verice Marinčić od 30. januara.

Studenti spavaju na otvorenom u januaru ove godine

Objašnjavajući šta se te večeri događalo, glavna urednica “In medije” priseća se da je u više navrata pokušavala da dođe do reakcije čelnika opštine.

“Ja sam tada otišla u opštinu da pitam šta će da urade jer nam dolaze gosti, predsednik nije bio dostupan, nije hteo da odgovara”, priča Marinčić i dodaje da se predsednik opštine sutradan oglasio  na društvenim mrežama.

“Tu on, između ostalog, kaže da sam ja organizator protesta studentskih u Srbiji i kao glavnog krivca targetira mene”, navodi novinarka iz Inđije.

Rasprava između novinarke i prvog čoveka opštine nastavila se sredinom februara, na konferenciji za novinare.

Predsednik opštine Marko Gašić nazvao je Vericu Marinčić tada “opozicionarem koji pokušava da uništi ovu vlast”, a na njeno pitanje hoće li dati ostavku zbog toga što su studenti hladnu noć proveli pod otvorenim nebom, odgovorio je rečima: “Naravno da neću dati ostavku. Nisam stupio na ovu funkciju da bi mi neki novinar – opozicionar tražio ostavku.”

“Ustaše”, “deda Sava” i Informer

Februar se nije završio, a usledio je novi problem. Tokom protestne šetnje i blokade raskrsnice u Rumi, o kojoj su izveštavali, novinare “IN medije” Vericu Marinčić i Miodraga Blečića verbalno i fizički je napao stariji muškarac, nazivajući ih “ustašama”. Policija je odmah reagovala i sprečila dalje incidente, ali je muškarac nastavio da vređa i policajce. Krajem avgusta javnost saznaje da je napadač osuđen na uslovnu kaznu i da mu je izrečena zabrana prilaska, a Marinčić tada ocenjuje da ne krivi njega, već tabloide i političare, “pošto je on govorio ono što je čuo na Informeru”.

Napadač na novinare IN Medije

I posle napada nastavljena je ista retorika na televiziji “Informer”, gde su 1. marta u Jutarnjem programu gostovali funkcioner Srpske napredne stranke Zoran Babić i potpredsednik Srpske radikalne stranke Miljan Damjanović. U dužem razgovoru, tokom kog je na ekranu bio ispisan naslov “OPASNE TVRDNJE VERICE MARINČIĆ”, Damjanović je pokazivao njene objave na društvenim mrežama, upućujući joj uvrede i nazivajući je “antisrpkinjom” i “ustašom”, dok je starijeg napadača iz Rume, kako je pojasnio, člana Srpske radikalne stranke, oslovljavao sa “deda Sava”, pravdajući njegove postupke i kritikujući nadležno tužilaštvo koje je u tom slučaju blagovremeno postupilo.

Optužbe da IN Medija od opštine dobija novac

Novo targetiranje dogodilo se samo nekoliko dana kasnije, ali ovog puta ne od predstavnika vlasti. U Viber grupi koja broji oko 800 članova, a u kojoj su mahom studenti i građani organizovani u neformalne zborove, Milorad Savić, nekadašnji odbornik SPS-a u Inđiji, pa potom član Narodne stranke je, ulazeći u raspravu sa uposlenicom IN Medije, optužio taj medij i njegove novinare da snose odgovornost za “rasturanje studentskih protesta”, te da za to dobijaju novac od opštine. “Imali smo divnu organizaciju studenata i srednjoškolaca dok se neke mogu ih nazvati alapače nisu umešale i napravile rasulo”, napisao je u jednoj od poruka, optužujući ih, između ostalog, za neobjektivnost. Dodao je i da „zauzvrat uzimaju subvenciju od opštine 145 000”.

“Desilo se nakon toga da su mene u nekoliko navrata u prodavnicama roditelji studenata i srednjoškolaca izvređali, jer su to videli u grupama da nas plaća SNS da njihovu decu zavlačimo. To su vrlo neprijatne situacije, jer taj roditelj zaista veruje da je tako i staje u odbranu svog deteta, a vi u prodavnici u dve rečenice ne možete ništa objasniti”, kaže Verica Marinčić.

Kontaktirali su, dodaje, tog opozicionog političara kako bi ga upitali o čemu se radi i zašto širi dezinformacije, ali je on ostao pri izrečenom stavu.

U komunikaciji sa našom redakcijom Milorad Savić potvrdio je da je to napisao, ali je odbio da objasni tvrdnje, upućujući nas na opštinski budžet.

“Ne želim o tome da razgovaram. Ja sam tu priču već zaboravio”, rekao je Savić u telefonskom razgovoru.

Uvid u opštinsku dokumentaciju pokazuje:

  • Na konkursu za sufinansiranje medijskih projekata u 2025. dodeljeno je 2.815.000 dinara.
  • Od šest odabranih projekata nijedan ne pripada portalu In Medija.
  • Portal se ne nalazi ni među 11 odbijenih projekata.
  • Prethodni novinarski izveštaji navode da je informisanje dodatno finansirano kroz javne nabavke (ukupno 28 miliona dinara), ali uvidom u Portal javnih nabavki nismo pronašli podatke o dodeljenom novcu za oblast informisanja.

Nijedan od dostupnih dokumenata ne potkrepljuje tvrdnju da IN Medija prima novac iz opštinskog budžeta.

Verica Marinčić priča o napadima na okruglom stolu u NDNV-u

Za Vericu Marinčić iznošenje neproverenih i činjenicama nepotkrepljenih informacija o radu i finansiranju lokalnih medija, nanosi im nesagledivu štetu.

“Potpuno je nebitna osoba koja to priča i nebitne su te situacije, jer smo mi iz njih izašli tako što se njima nismo bavili, nismo širili priču dalje, jer to su prosto neistine. U jednom trenutku morate da donesete odluku kako svemu tome stati na put. Ono što je najgore u celoj priči jeste da vi od vladajuće stranke znate šta možete da očekujete i negde ste na to već naviknuti i znate kako da se od toga odbranite i da to prođe nekako mimo vas, ali kada vam neko ničim izazvan, politički akter koji nema nikakvog uticaja osim pisanja po tim grupama od 800 ljudi napravi takav problem, pa se tu onda još priključe opskurne stranice,onda je to jako velika opasnost, jer više ne znate sa koje strane šta može da vam se dogodi. To i dalje traje”, kaže glavna urednica “IN Medije”.

Ipak, ohrabruje je to što i dalje uživaju značajnu podršku lokalne zajednice u čijem interesu, navodi, i rade. Jedno takvo “istraživanje javnog mnjenja”, kako ga je nazvala, imali su nedavno, kada su se zbog priče o medu za potenciju “Skočko” suočili za obavezom da isplate prvu SLAPP tužbu. Upitan je bio opstanak njihovog medija, pa su organizovali svirku i pozvali građane da ih podrže. Za samo dva sata prikupili su dovoljno novca, što je, objašnjava Verica Marinčić, bio jasan pokazatelj da zajednica, i pored svih pokušaja diskreditacije, i dalje razume i prepoznaje značaj lokalnih medija.

Nataša Kovačev (VOICE)

Ovaj tekst je finansiran od strane Evropske unije. Izneti stavovi i mišljenja isključivo su stavovi i mišljenja portala VOICE i ne odražavaju nužno stavove Evropske unije.