Crna Gora ima podršku svih država Evropske unije da postane prva naredna članica tog bloka, ali je za to potrebno realizovati sve reforme, jer kraj pregovora nije i kraj procesa, već zapravo njegov početak.

To je zajednička poruka koju su u završnici Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji je juče održan u Tivtu, uputili predsjednici Crne Gore, Evropske komisije i Evropskog savjeta Jakov Milatović, Ursula fon der Lajen i Antonio Košta.

Ističući da se i Crna Gora i Zapadni Balkan približavaju Uniji, predsjednica EK je, na zajedničkoj konferenciji za medije sa Milatovićem i Koštom, kazala da su tokom Samita govorili upravo o tome kako poboljšati taj proces.

– Pričali smo o Planu rasta i proširenju. Plan rasta je praktično postepena integracija Balkana – naglasila je predsjednica EK.

Navela je da je sprovođenje reformi investicija u budućnost i da iz tog razloga zemlje ovog regiona završiti taj posao.

– Crna Gora je na kraju pregovora, ali kraj nije kraj procesa već zapravo njegov početak. To je početak vašeg članstva u EU. Brzina reformi koje sprovodite je impresivna i morate nastaviti tako. Vjerujemo da će Crna Gora postati članica Unije 2028. godine i zato vas ohrabrujemo da nastavite i da pokažete ambiciju i posvećenost – poručila je Ursula fon der Lajen, naglašavajući kako su svi usmijereni na zajednički cilj.

Ona je prethodno, otvarajući Samit, podsjetila da je proces proširenja EU zasnovan na zaslugama, te naglasila da će onaj ko ispuni uslove biti dio evropske zajednice.

– EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme, a sa reformama dolaze i investicije. Benefite članstva moramo razumjeti, jer to donosi dosta korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja – istakla je predsjednica EK i dodala kako ujedinjena Evropa nije kompletna bez Zapadnog Balkana.

Uz podsjećanje da se Samit u Tivtu održava u godini kada naša zemlja obilježava dvije decenije od obnove nezavisnosti, predsjednik Evropskog savjeta je istakao kako je ono što je Crna Gora postigla u tih 20 godina impresivno.

– Izrada Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji je već počela. Odbrojavamo do sledećeg proširenja, kada će Crna Gora postati 28 članica do 2028. godine – rekao je Košta.

Istakao je da je I Zapadni Balkan dio evropske budućnosti.

– To je ključna investicija u našu bezbjednost – kazao je Antonio Košta.

On smatra da je Samit u Tivtu bio „veoma uspiješan“, zbog čega je zahvalio organizatorima.

Predsjednik Jakov Milatović je, govoreći o održanom Samitu, rekao kako je to veliki dan za Crnu Goru koji ćemo, kako je kazao, pamtiti po najvećem diplomatskom događaju u istoriji naše zemlje.

Ponovio je da Samit potvrđuje da je evrospka perskektiva Balkana živa i kredibilna, a da je za samu Crnu Goru on predstavlja veliko priznanje, ali i odgovornost.

– Ovaj Samit je značajan za region i za cijelu EU. Integracija Crne Gore poslaće jak signal da je evropski san dostižan – poručio je predsjednik Milatović.

Istakao je i kako je integracioni proces Crne Gore, ponovo pokrenut nakon predsjedničkih izbora 2023. godine.

– Implementriali smo velike reforme i ojačali institucije. Imali smo različite etape, period stagnacije i uspona, ali se energija desila nakon predsjedničkih izbora 2023. godine. Konačni ulazak Crne Gore u EU značiće da Evropa prepoznaje trud i reforme – rekao je Milatović.

Govoreći o Planu za postepenu integraciju, koju zagovaraju Njemačka i Francuska, Milatović je ocijenio da je crnogorski slučaj jedinstven u kontekstu proširenja.

– Slučaj naše zemlje se razlikuje, jer smo sproveli najviše reformi i nagrađeni smo Radnom grupom za izradu Ugovora o pristupanju – rekao je on.

U tom kontekstu je dodao i da je dolaskom lidera EU u Tivat Crnoj Gori ukazano veliko povjerenje.

– To znači da su nam vrata otvorena. Pokazali smo zrelost u ovom procesu i nakon ovog Samita mnogo sam uvjereniji da je naš cilj da 2028. godine pristupimo EU realan. Crna Gora pravi veliki napredak – rekao je Milatović.

Predsjednik je prethodno u ulozi domaćina, otvarajući Samit, kazao kako smo u Tivat doveli Evropu sa ciljem mira i prosperitetne budućnosti evropske porodice.

– Ovo nije samo okupljanje lidera. Ovo je prelomna tačka za proširenje. Donosimo novu nadu i energiju svim kandidatima – rekao je Milatović.

Crna Gora je ove godine prvi put domaćin Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana koji se održava od 2003. godine, odnosno od Samita u Solunu.

Događaj je održan pod sloganom „Zajednički prosperitet i stabilnost Evropske unije i Zapadnog Balkana“ i okupio je više od 35 delegacija najvišeg nivoa iz Evrope i regiona.

Makron: Tu smo zbog vas

Evropski lideri su na strani Crne Gore, a u Tivat smo došli zbog vas kako bi vam pomogli da se, kao najnapredniji kandidati za članstvo, što prije integrišete u Evropsku uniju, poručio je, dolazeći na Samit, francuski predsjednik Emanuel Makron.

– Proces integracije učiniće rezultate konkretnim i omogućiti da vaša zemlja napreduje i bude članica evropske porodice – poručio je Makron.

Njemački kancelar Fridrih Merc istakao je, sa druge strane, da i EU mora da pokaže da je voljna i spremna za proširenje.

– Proširenje EU je u zastoju godinama. Ovaj dio Evrope u perspektivi jeste dio EU. Ako već 13 godina nismo učlanili ni jednu zemlju, možemo da kažemo da je i EU napravila neke greške – ocijenio je Merc.

Španski premijer Pedro Sančez ističe da su i u njegovoj zemlji „pozitivni“ kada je riječ o prijemu Crne Gore u EU.

– Crna Gora predvodi proces i sprovodi unutrašnje reforme. Čestitam Vladi na reformama. Mi smo u Španiji uvijek srećni i otvoreni za mogućnost proširenja EU prema Zapadnom Balkanu, jer ne smatramo da je Evropa potpuna bez Zapadnog Balkana – rekao je Sančez.

Metsola od Crne Gore očekuje da do ljeta zatvori bar još dva poglavlja

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola očekuje da će Crna Gora do ljeta zatvoriti bar još dva poglavlja u pregovorima sa EU, ističući kako bi to otvorilo drugačiju perspektivu i ostalim državama Zapadnog Balkana.

U tom kontekstu je napomenula i da ovaj Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana predstavlja prekretnicu.

– Proces pregovora sa svakom državom kandidatom je zaseban i odvojen. Zato su razgovori uvijek neophodni, a dijalog važan – rekla je Metsola.

Plenković: Razgovori o pitanju granice sa Hrvatskom su preduslov za napredak Crne Gore u poglavljima 31, 23 i 24

Potrebno je konačno pokrenuti razgovore u vezi granice, koji već duži niz godina u zastoju, jer postoje preduslovi koji, ukoliko se ispune, dovode do daljeg napretka poglavlja 31, 23 i 24, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

– Crna Gora je na putu ka EU najviše odmakla i zato imamo očekivanja vezano za otvorena pitanja. Tu smo jasni – poručio je Plenković.

U tom smislu je naglasio da je obeštećenje hrvatskih logoraša prioritet za Hrvatsku, ali da je, takođe, važno i da se nastavi rad na pronalaženju 14 nestalih iz Domovinskog rata, da se procesuiranju ratni zločinci, te da se riješi pitanje imovinsko-pravnih odnosa hrvatskih porodica iz Boke, ime bazena u Kotoru i povrat školskog broda „Jadran“.

– Taj postupak ide prilično teško – rekao je Plenković.

Naglasio je i da su „jasno markirali poziciju ploče u Morinju“.

– Ona tamo treba da ostane – zaključio je Plenković.

Meloni izostala zbog godišnjice Karabinjera

Iako je učešće italijanske premijeke Đorđe Meloni na Samitu u Tivtu bilo najavljeno, ona se juče nije pojavila na tom dođaju.

Razlog za njen izostanak je, kako su Pobjedi objasnili italijanski novinari, taj što je otputovala u Ređo Kalabriju, kako bi prisustvovala ceremoniji obilježavanja 212 godišnjice od osnivanja Karabinjera.

Rama: Konačno su me čuli

Vjerujem da su poruke Zapadnog Balkana konačno prepoznate i da postoji potreba za novom dinamikom kada je riječ o evropskom putu regiona, izjavio je albanski premijer Edi Rama.

– Konačno su me čuli i mislim da nam je potrebno zajedništvo – rekao je Rama, tokom obraćanja medijima.

On je istakao da je ovom regionu potrebno više zajedništva i snažniji politički pristup procesu evropskih integracija.

Poručio je i da bi region mogao dobiti više prostora za postepenu integraciju u evropske procese.

– Odgovornost ostaje i na državama kandidatima. Mislim da dobijamo više integracije – naveo je Rama.

(Pobjeda)